INTERVJU Almir Mujkanović: Novim programima želimo istražiti što je kazalište nekad bilo i kakva mu je uloga u društvu danas, u 21. stoljeću
Razgovarala: Vesna Hlavaček
Unatoč pandemiji Covida-19, Narodno pozorište Mostar održalo je tijekom rujna festival Mostarska liska. Tim povodom razgovaramo s direktorom teatra Almirom Mujkanovićem.
Još jednom je Mostarska liska unijela radost u naše živote. Koliko je snage trebalo za organizaciju festivala, u uvjetima u kojima danas živimo?
-Nas prije svega raduje ocjena da „Mostarska liska“ unosi radost u živote stanovnika ovog grada što je i osnovni motiv koji nas pokreće da iz godine u godinu budemo sve bolji. Ako znamo da pripreme traju nekoliko mjeseci onda je jasno da smo u zadnje dvije godine bili do zadnjeg dana zabrinuti da li će ili ne festival biti održan zbog restriktivnih mjera u pogledu putovanja gostujućih umjetnika i dozvoljenog broja prisutnih gledatelja na predstavi. Također, tu je i financijski izazov jer su troškovi zbog ovih ograničenja sve veći, a prihodi iz istog razloga manji.
Manifestacija je to koja se iz godine u godinu penje na ljestvici kvalitete...
-Lijepo je čuti takvu ocjenu ali naš cilj nije zadržati se na regionalnoj selekciji već od „Liske“ napraviti istinski internacionalni događaj s renomiranim europskim kazalištima u glavnoj selekciji, te čitavom programu dati novu dimenziju s predstavama koje nisu nužno komedijskog žanra ali odražavaju glavne trendove u kojima se suvremeno pozorište kreće. Dakle, novim programima želimo istražiti što je kazalište nekad bilo i kakva mu je uloga u društvu danas, u 21. stoljeću. Osim toga, bez komparacije s drugima ne možemo ni imati sliku o tome gdje smo kao kazalište danas, a kroz kazalište i kao društvo. Možda ne možemo ponuditi odgovore ali sigurno možemo postaviti neka važna pitanja o tome gdje kao društvo želimo biti za pet ili deset godina. Kazalište je medij koji može u tome doprinijeti, samo je potrebno da budemo otvoreni i samokritični te da imamo viziju dugoročnog razvoja. Ako „Lisku“ obogatimo novim sadržajima i ako joj damo novu dimenziju kroz nekoliko inovativnih i razvojnih programa koji će se izvoditi na više lokacija u gradu i u suradnji s drugim institucijama kulture, sigurno možemo biti generator pozitivnih promjena. U krajnjem slučaju, to je i naša obveza.
Koja predstava je proglašena najboljom?
-Mi imamo nekoliko kriterija i nekoliko žirija koji odlučuju o tome. Prije svega, naša publika nakon svake odigrane predstave daje vlastitu ocjenu kroz glasanje o predstavi i tako bira najbolju predstavu po izboru publike. Ove godine tu titulu ponijela je naša predstava „Heroj nacije“ rađena po tekstu Ivana M. Lalića u režiji Gorana Damjanca. Moram istaći da nam je to jako važno jer je publika ovim činom dala vjetar u leđa čitavom kolektivu i na neki način potvrdila da smo na dobrom putu kada je u pitanju produkcija Narodnog pozorišta Mostar.
Također, tročlani Žiri medija birao je najbolju predstavu a njihov izbor je pao na „Pozorište za početnike“ Vedrana Fajkovića u režiji Admira Glamočaka i produkciji Kamernog teatra 55 iz Sarajeva, dok je Stručni žiri za najbolju predstavu, dakle, grand prix Festivala proglasio predstavu „Ritina škola“ Willy Russela u režiji Marka Torjanca i produkciji kazališta Planet Art iz Zagreba.
Prilika je ovo da se osvrnemo na rad Vašega kazališta u protekloj sezoni i najavimo novu...
-Zadnje dvije sezone i ne mogu biti pokazatelj pravog stanja jer su dijelom naši planovi osujećeni tako da smo se zadržali na „predpandemijskoj“ produkciji a značajniji iskorak vidljiv je tek u gostovanjima koja smo ostvarili širom Bosne i Hercegovine. Važno je napomenuti da smo osim produkcije novih predstava sačuvali i postojeći repertoar te organizirali „Mostarsku lisku“ te bili suorganizator „Mostarskog ljeta“. U novu sezonu smo krenuli premijerom koja je kao što sam i rekao, već nagrađena od mostarske publike. Također, imamo dogovorena gostovanja gotovo na svim festivalima u Bosni i Hercegovini a u ranoj fazi pripreme su i dvije nove predstave kojima ćemo u estetskom i produkcijskom smislu napraviti manji ali pozitivan odmak od onog što smo mogli gledati proteklih godina na našoj sceni.
Kojim se uspjesima najviše ponosite u 2020.-2021.?
-Moramo biti ponosni na činjenicu da smo osvojili 15 nagrada te da smo nastupali u više od 20 gradova širom Bosne i Hercegovine. Također, važno je spomenuti i da smo sačuvali redovni repertoar tako da publika nije bila uskraćena za naše izvedbe. Nažalost, neka važna gostovanja u inozemstvu koja smo planirali, nismo uspjeli realizirati zbog poznatih ograničenja u pogledu putovanja, a određeni broj gostujućih predstava iz inozemstva nismo mogli ugostiti iz istih razloga. Ali ništa od planiranog nije definitivno otkazano tako da samo čekamo povoljnije uvjete za realizaciju svega planiranog.
Surađivali ste s drugim teatrima?
-Da, mi smo upućeni jedni na druge iz bezbroj razloga. Prije svega, produkcijski kapaciteti svih kazališta iz Bosne i Hercegovine su zanemarivi u širim okvirima tako da, ako želimo biti bar regionalno konkurentni, mi moramo udružiti snage, okupiti sve znanje koje imamo da bi dobili proizvod koji ispunjava određene standarde ali i očekivanja publike. Osim toga, kao društvo smo raslojeni tako da je taj integrirajući moment jednako važan. U tom smislu se mogu pohvaliti da smo zadnjih godina surađivali s kolegama iz Hrvatskog narodnog kazališta Mostar, Narodnog pozorišta RS iz Banje Luke te Bosanskog narodnog pozorišta Zenica. Također, u pogledu razmjena predstava surađivali smo s još nekoliko teatara iz BiH te nažalost morali otkazati već dogovorene razmjene s kolegama iz Srbije i Hrvatske.