Razgovarala: Vesna Hlavaček

15.listopada će na sceni HNK u Mostaru započeti književni festival Poligon, otvoren i za druge vidove umjetničkog izražavanja. Razgovaramo s utemeljiteljem i direktorom Festivala, Mirkom Božićem.

Ove godine se „Poligon“ održava u izmijenjenim uvjetima, izazvanima pandemijom covida. Kakve će nam to promjene donijeti?

-Prije svega u programskom i organizacijskom pogledu. Neki od autora koji su izvorno trebali nastupiti su spriječeni zbog novonastale situacije, a i programi u zatvorenom prostoru sada su izazov budući da se književnost najbolje „konzumira“ u komornim, intimnim prostorima, no to je teško izvedivo uz aktualne restrikcije. Zato će neki programi biti u većim zatvorenim prostorima, kao što su mala dvorana HDHS Kosače i velika dvorana Narodnog pozorišta, gdje unatoč svemu može stati dovoljno publike.

Izjavili ste nedavno da se protiv pandemije coronom možemo boriti samo pandemijom kulture..., što ste time htjeli poručiti?

-Ovakve izvanredne okolnosti mogu nas natjerati da ponovno otkrivamo nešto što smo uzimali zdravo za gotovo, ili ignorirali, kao što je kulturna scena i ponuda. Sjetimo se ratnog Sarajeva i uloge koju su male kulturne inicijative odigrale ne samo u fizičkom nego i u duhovnom preživljavanju zajednice. Iz toga su onda nastali veliki projekti kao što je Sarajevo Film Festival. Kultura ima moć da bude utočište u momentima kada nam treba distrakcija od prijetnje i utjeha u suočavanju sa nesigurnošću. A to je upravo ono što se događa sada, samo što ovaj put nije ograničeno na naše prostore nego cijeli svijet. Svi smo konačno u istom sosu, i možda nam to pomogne da se bolje razumijemo. Stoga pandemija može biti i prilika za otkrivanje duhovnog ne samo u religijskom, nego i umjetničkom, profanom. Ova borba otežana je činjenicom da kultura nije besplatna, pogotovo ona kvalitetna, i u pandemijskim situacijama sredstva potpore najčešće su podosta smanjena. 

Festival je regionalnoga karaktera. Odakle će nam doći sudionici?

-Sudionici dolaze iz Hrvatske, Srbije i BiH. Drago mi je da većina njih stiže s novom knjigom, pa ćemo imati priliku da čujemo nešto novo. 

Možete li nam kazati po nekoliko riječi o svakome od njih?

-Ivana Rogar iz Zagreba već je dobro poznato ime i izvan Hrvatske, koja je nedavno objavila distopijski roman „Grad Pepeo“, koji je dobio poprilično dobre kritike. Želimir Periš iz Zadra upravo je objavio kapitalni roman „Mladenka Kostonoga“, koji je nešto novo i neobično nakon njegove pobunjeničke zbirke pjesama „X“ i knjiga proze. Srđan Sekulić iz Novog Sada je mladi autor u usponu čija je zbirka „Kavalov jek“ također nagovještaj jednog zrelog i uzbudljivog lirskog glasa. Na koncu, bosanskohercegovački gosti također su priča za sebe: Elvedin Nezirović je već odavno etablirano ime, a Magdalena Blažević nedavno je debitirala sa zbirkom priča „Svetkovina“, koja je doista svetkovina vrhunske književnosti. 

Kakoje zamišljen program Festivala?

-Program Festivala će ove godine biti „tanji“ jer neće biti školskih programa koji su dosad bili uobičajeni. No unatoč tome, ostatak će se održati po uobičajenoj formi, bit će to tri čitanja sa pratećim sadržajima. 

Što će biti sadržaj pratećega programa Poligona?

-Prateći programi uvijek su neknjiževnog karaktera kako bi se naglasila multimedijalna dimenzija projekta i privuklo publiku koja takve sadržaje preferira. Ove godine to su performans glumca Ilije Pujića na otvaranju, projekcija filma „Jedna od nas“ Đure Gavrana te razgovor sa redateljem, što je posebno važno s obzirom da će ovo biti prva projekcija filma u BiH nakon SFF-a. Osim toga, vidjet ćemo i malu izložbu strip crteža međunarodno afirmiranog sarajevskog umjetnika Berina Tuzlića i nastup njegovog one-man benda dRumelody.  

Štoje bio temeljni cilj osnivanja ovakvoga festivala u gradu na Neretvi?

-Cilj je bio da se formira još jedna dodatna ponuda, da neki novi okvir za suvremenu književnost kako bi se suvremenu scenu iz cijelog svijeta privuklo u grad. Književni renome grada globalno se vrti oko Šantića i njegovog kruga. Vrijeme je da se pokaže da se gradska scena ipak razvila u međuvremenu, samo joj treba friška platforma kako bi reflektore usmjerila na prava mjesta i ljude. Pored toga, ovakav projekt svakako pridonosi imidžu grada kao kulturne destinacije. Lani je naš gost Russ Litten na BBC-u iznimno pozitivno govorio o svom iskustvu u Mostaru.  

Poligon je već stekao zavidan renome u regiji?

-Istina. Ovo je mala bara sa puno riba, a scena je, tako reći, dosta incestuozna: svi se poznaju međusobno, surađivali su ili nastupili zajedno, ili ako ne znate nekoga novog, znate nekoga tko ga zna. U takvom kontekstu novi festivali vrlo brzo isplivaju na površinu i privuku pažnju jer se stvara dodatna i prijeko potrebna platforma. Tako je bilo i sa Poligonom. 

 Što smo saznali o književnoj produkciji u regiji zahvaljujući Poligonu?

-Saznali smo da je distribucija jedan od gorućih problema jer se teško dolazi do časopisa ili knjiga izdavača iz drugih država, zbog čega se onda dešava da na relativno malom jezičnom teritoriju samo individualnim kanalima saznaje za nova imena, knjige, prijevode, projekte itd. Tek kada „odčepimo“ tu rupu, doći će do određenih promjena. U Mostaru se ne može nabaviti čak ni sarajevski Život, osim na promocijama. O hrvatskim časopisima poput Teme i Poezije da ni ne govorim.  Knjige srpskih izdavača isto tako su rijetke biljke, a zahvaljujući Poligonu saznao sam da je mlada scena u Srbiji puna zanimljivih i talentiranih ljudi od kojih su neki već gostovali, poput Petra Matovića, Siniše Tucića, Bojana Todorovića itd. Isto vrijedi i za Slovence te hrvatske autore izvan zagrebačke scene kao što su izvrsni Marko Gregur i Želimir Periš. BiH također pokazuje neke nove glasove i snage, tako smo već predstavili imena poput Anite Pajević.  

U planu je osnivanje Poligonove nagrade

Kakvi su Vaši daljnji planovi za razvoj manifestacije.

-U planu je osnivanje Poligonove nagrade, ali to još uvijek nije u potpunosti razrađena ideja. Također, u idealnoj varijanti osnovali bi i Poligonovu rezidenciju kako bi se osigurala kontinuirana dinamika gostujućih autora u gradu, umjesto nekoliko puta godišnje, putem Festivala i potprograma Poligon Offline.