Razgovarala Vesna Hlavaček

Naš sugovornik je prof.dr.Igor Štagljar, (rođen 17. travnja 1966. u Zagrebu, Hrvatska) - hrvatski ugledni znanstvenik i izumitelj, profesor na Odjelu za biokemiju i medicinsku genetiku na Sveučilištu u Torontu. Od 2014. dopisni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Doktore Štagljar, Vaš tim ubrzano radi na stvaranju inovativnog serološkoga testa za Covid-19. Možete li nam pojasniti o čemu je zapravo riječ?

-Serološki (ili tzv. krvni) testovi predstavljaju molekularno-biološko-imunološke testove putem kojih se mogu detektirati antitijela koja je naš organizam stvorio protiv SARS-CoV-2 virusa u slučaju ako je već došao u kontakt s njim. 

U svrhu otkrivanja tih antitijela se trenutno u svijetu koriste odprilike pedesetak razlicitih seroloških testova, koji u ovom trenutku imaju vrlo važnu ulogu u držanju pod kontrolom sadašnjeg stadija ove pandemije. 

Moja znanstvena grupa je nedavno razvila novu molekularno-biološku metodu koju smo popularno nazvali SIMPL, a koju sada koristimo za razvoj inovativnog serološkog testa za detekciju antitijela direktno iz krvi pacijenata oboljelih od COVID-19 . Radi se o krvnom testu koji uz pomoc specijalnih proteina koji se zovu INTEINI moze u vremenskom periodu od manje od sat vremena iz samo 10 mikro litara krvi (dakle, miljuntom dijelu litre)  detektirati je li je neka osoba dosla u kontakt sa SARS-CoV-2 virusom, uzročnikom COVID-19, ili ne. 

Zašto je važno razviti takav test?

-Ovaj cijeli niz seroloških testova koji se momentalno primjenjuju u svijetu će odigrati ključnu ulogu u držanju pod kontrolom sadašnjeg stadija COVID-19 pandemije. Zašto? Zato jer nam takvi testovi mogu dati do znanja koji je dio populacije u određenoj državi već bio u kontaktu s virusom, a koji nije. Drugim riječima, dotični serološki testovi u ovom trenutku predstavljaju jedini način da možemo potvrditi koliko se SARS-CoV-2 virus raširio populacijom određene države te mogu li se osobe vratiti na posao bez rizika da zaraze druge osobe, a također, mogu li te osobe slobodno putovati svijetom bez bojazni da će zaraziti druge osobe. Ovakvi serološki testovi ce se morati odvijati na širokoj populaciji svih država sve dok ne bude razvijeno cjepivo ili lijek protiv COVID-19, dakle najmanje u narednih 12-18 mjeseci.

Svakodnevno dobivamo nove vijesti o SARS-CoV-2 koronavirusu. Jedna od njih je da je mutirao i postaje sve opasniji?

-Od pojave SARS-CoV-2 virusa u Kini krajem 2019., dotični virus je konstantno akumulirao promjene u njegovom genetičkom materijalu, tzv. “pozitivnoj RNA” molekuli koje još zovemo mutacije. Sreća je da dotični virus ima jako veliku genetičku informaciju koja se sastoji od 30,000 nukleotida pa ne mutira tako često kao virus gripe - influenza virus, čija genetička informacija također sadrzi RNA molekulu, ali od cca 13,500 nukleotida. Prije nekoliko dana su znanstvenici sa University College London pohranili na tzv. preprint Server-u BioRvix interesantan rad u kojem su analizirali genome, dakle genetičke informacije, iz 15,000 SARS-CoV-2 uzorka iz 75 različitih država svijeta. Interesantan zaključak te studije, koja još nije prošla znanstvenu recenziju pa stoga moramo biti oprezni kada diskutiramo te rezultate, je da niti jedna od mutacija koje su pronađene u tih 15,000 uzoraka nije imala utjecaj na povećanu infektivnost virusa, što je izuzetno dobra vijest. Ostaje nam da vidimo što će se dogoditi u budućnosti sa novim mutacijama u SARS-CoV-2 virusu.

Drugim riječima, mislim da je to jako dobra vijest, jer to bi to značilo da ćemo cjepivo koje ćemo u budućnosti stvoriti protiv tzv "spike" proteina, odnosno proteina šiljka SARS-CoV-2 koronavirusa biti učinkovito usprkos tim mutacijama.

Kažu kako je tim laboratorija Moderna iz SAD-a blizu pronalaska učinkovitog cjepiva?

-U ovom trenutku, gotovo 90 farmaceutskih tvrtki i akademskih institucija radi na cjepivu protiv COVID-19, a od tih 90 njih pet već testiraju svoja cjepiva na ljudima. Dakle vidite i sami da se radi o nezapamćenoj situaciji u znanstvenom svijetu jer su se odjednom angažirale brojne farmaceutske kompanije i akademski laboratoriji koji su dobili, moze se reći, neograničene resurse na raspolaganje da pronađu cjepivo protiv COVID-19. 

Glede tih cjepiva, vrijedno je spomenuti vrlo svježe rezultate koje je prije nekoliko tjedana objavila američka biotehnološka kompanija Moderna Therapeutics iz Cambridge, SAD, koja razvija RNA cjepivo pod nazivom mRNA-1273. Opet moram spomenuti da dotični rezultati nisu prošli tzv. peer review pa treba biti oprezan kada ih komentiramo. U svakom slučaju, doticna mRNA molekula posjeduje genetičku informaciju za protein šiljka SARS-CoV-2 virusa (engleski Spike protein). Cjelokupna ideja iza ovog inovativnog pristupa je da se dotična mRNA-1273 molekula veže na tzv. “lipidne nanočestice” i onda ubrizga ljudima koji još nisu došli u kontakt sa SARS-CoV-2 virusom. U njihovom tijelu će ta mRNA-1273 biti translatirana u protein šiljka, zbog čega će njihov imunološki sustav početi stvarati antitijela koja bi u slučaju da jednog dana dotične osobe dođu u stvarni kontakt sa SARS-CoV-2 virusom pružila potpunu zaštitu. Dotično mRNA cjepivo je testirano na 45 zdravih osoba. Ti nedavni, jos uvijek nepublicirani podatci su pokazali da je većina testiranih osoba počela stvarati antitijela protiv proteina šiljka I to 43 dana nakon što je mRNA-1273 bila ubrizgana u njihovo tijelo. 

Također je vrijedno spomenuti pozitivne rezultate koje su postigli njemačka biotech kompanija CureVac iz Tuebingen-a, kao I Sveučiliste u Oxfordu u suradnji sa farmaceutskim gigantom AstraZeneca, koji prema njihovim informacija takodjer imaju uspjeha u pripremi cjepiva. No, moram još jedamput reći da trebamo vidjeti kako će izgledati rezultati njihovih kliničkih studija te ćemo samo na osnovi tih rezultata moći zaključiti jesu li dotična cjepiva učinkovita i sigurna. Jer, ono što svijet najmanje treba u ovom trenutku je nepouzdano i nesigurno cjepivo!

Ima znanstvenika koji ljudsko preveliko zadiranje u prirodni okoliš okrivljuju za mogućnost susreta s vrlo opasnim virusima...

-Nisam jedan od tih znanstvenika koji tako razmišlja. U slučaju ovog novog koranvirusa radi se o prirodnom prijenosu virusa sa šišmisa preko najvjerojatnije pangolina, možda i zmije, na čovjeka. Svi dosadašnji znanstveni rezulati ukazuju na gore navedeni scenarij i sve dok ne postoje uvjerljivi znanstveni dokazi da to nije tako ja ne mogu vjerovati u ništa drugo. Kao znanstvenik vjerujem u ono za što postoje čvrste znanstvene činjenice. A čim neka ideja zvuci bombastičnije, ja onda postajem jos više znatiželjniji i tada tražim jos dublje dokaze da bi se takva ideja pokazala točnom.

Dijelite li i Vi mišljenje kako ćemo se možda  morati ubuduće trajno naviknuti na suživot s coronom?

-Mislim da je potrebno shvatiti da ćemo do pojave cjepiva ili lijeka protiv COVID-19 morati živjeti modificiranim načinom zivota. Epidemiološki gledano, to znači da ćemo konstantno morati provoditi brojne dijagnostičke (RT-PCR) testove na širokoj populaciji stanovništva kojima možemo detektirati aktivne nove slučajeve, ali i gore navedene serološke testove kako bismo detektirali i nove, ali i prethodne slučajeve zaraze na širokoj populaciji svake zemlje. Nove COVID-19 slučajeve zaraze ćemo morati  odmah izolirati te aktivno pratiti sve osobe koje su došle u kontakt s novozaraženima. Dakle, čim nasi građani  shvate da će nam do pojave cjepiva/lijeka životi biti nešto drukčiji, a pogotovo ako dođe do drugog vala pandemije, biti će im puno lakše. A ako dođe do drugog vala, u tom slučaju nam život neće biti toliko restriktivan kao što je bio do polovice svibnja ove godine. No, poremetit će nam mnoge planove, kako na privatnom tako i poslovnom planu. Ono sto želim kazati je da ćemo do pojave cjepiva ili lijeka bit osuđeni na život između manjih i većih epidemijskih valova i lokalnih žarišta epidemije, kao i na oprez i pridržavanje mjera koje otežavaju širenje virusa među stanovništvom.

Vjerujete li kako nema trajnoga imuniteta na Covid-19?

-Nažalost jos uvijek ne znamo hoće li imunitet kojeg je naš organizam stvorio protiv SARS-CoV-2 virusa trajati samo nekoliko mjeseci, nekoliko godina ili zauvijek. To je jadna od brojnih nepoznanica vezanih za taj novi koronavirus…

Uza sve užase koje nam Covid donosi, u kojoj mjeri Vi svoj poziv držite izazovnim i uzbudljivim?

-Ja u biti nemam osjećaj da radim jer obožavam moj posao koji me skroz ispunjava. Žao mi je jedino što smo u ovo doba pandemije skroz smetnuli sa uma važnost ostalih opakih bolesti kao sto su karcinomi, kardiovaskularne i neurodegenerativne bolesti. Stoga se nadam da ćemo pojavom  sigurnog i efikasnog cjepiva naše živote što prije vratiti u normalu i vratiti se istraživanjima gore navedenih bolesti. Jer, u ovom trenutku stvarno izgleda kao da sve ostale bolesti odjednom više nisu bitne.

Pošaljite poruku našim čitateljima.

-Potpuno mi je jasno da je veliki dio građana zabrinut jer još uvijek postoji veliki broj nepoznatih pitanja o SARS-CoV-2 koronavirusu na koje u ovom trenutku znanost i biomedicina nemaju odgovore. Spomenut cu samo neka od njih. Hoće li biti drugog vala ili ipak neće?  Koliko ljudi je vec zaraženo sa SARS-CoV-2 koronavirusom? Jesu li ljudi koji su već preboljeli COVID-19 imuni na nove moguće infekcije tim virusom? Zašto neki ljudi koji su zaraženi SARS-CoV-2 virusom imaju teške, a neki samo lakše simptome? Kako to da čak 25-50% svih zaraženih nemaju gotovo nikakvih sipmtoma? Kada se možemo nadati mogućem lijeku ili cjepivu protiv COVID-19? I, ako jednog dana takvo cjepivo bude i razvijeno, hoćemo li se morati cijepiti svake godine? 

Želio bih svima dati do znanja sa ćemo do pojave cjepiva/lijeka morati živjeti modificiranim načinom zivota - ja osobno pazim već sada kada idem van u masu ljudi (npr. kupovinu, na posao) nosim masku, rukavice, a također ću se u budućnosti kloniti zatvorenih prostora. A do pojave cjepiva čisto sumnjam da ću letjeti zrakoplovima jer zatvoreni prostori sa slabom cirkulacijom suhog zraka u kojima se nalazi puno ljudi su najbolji miljei za infekciju putem SARS-CoV-2 virusom.