Ugledni bošnjački intelektualac ne vjeruje da će se Osmorka i HDZ usuglasiti oko krucijalnih, strateških pitanja, ali vjeruje u kompromis oko funkcioniranja vlasti. Smatra da će se SDA teško reformirati i poručuje da nije korektno samo tu stranku optuživati za neupitnu korupciju, jer je nedavno i HDZ BiH bio povezivan sa brojnim aferama.
Tzv. Osmorka i HDZ BiH su potpisali Sporazum o suradnji i formiranju vlasti. Njima će se na državnoj razini pridružiti i Dodikov SNSD. Imaju li naši ljudi razloga za optimizam?
-Poptisani sporazum još nije politički operativan niti konačan, budući da svi procesi formiranja vlasti formalno nisu završeni. Velika je vjerojatnoća da će on biti i konačan. Ne radi se ni o kakvom historijskom sporazumu, mada novim političkim strukturama treba dati šansu i nadati se, bar u početku, relaksaciji međunacionalnih odnosa.
U kojim obećanjima vidite možda razloge da bi se nešto u našem društvu i životu moglo pokrenuti na bolje?
-Koalicija koja se uspostavlja je čisto matematička, par programskih proklamacija koje su izašle u javnost su stavovi načelne naravi. Šta će se raditi unutar te koalicije na razini izvršne vlasti tek se treba vidjeti. Bilo bi dobro da se izbjegavaju “teška” pitanja u ovom trenutku te da se, recimo, bar u dva sektora, energetnom i infrastrukturnom, dinamiziraju procesi kako bi se ekonomski oporavak države osjetio.
Doima se da Osmorka od Čovića traži jamstva da neće blokirati procese, dok opet čelnik HDZ-a BiH traži izmjene izbornog zakona. Mogu li na koncu i jedni i drugi doći do željenih ciljeva?
-U politici je uvijek sve moguće, budući je ona subjektivna djelatnost, ako postoji dobre volje za iznalaženje rješenja. Trenutne pozicije su dijamentralno suprotne po ustavno-pravnim pitanjima. Potrebna reforma Ustava, koje je dio i Izborni zakon, je moguća na načelima konsenzusa ili kompromisa… Sumnjam da će doći do približavanja strategijskih ciljeva aktera u sporazumu ali će na taktičkoj razini biti dovoljno kompromisa koji omogućavaju funkcioniranje vlasti.
Za nekoliko dana ćete sudjelovati na forumu u Mostaru o temi: “Što Hrvati žele u BiH”? Pa, kako Vi vidite te političke želje i mogu li se one ispuniti da se konačno odagnaju sve te frustracije?
-Život bi bio idelana pozornica kad bi se svim njegovim akterima ispunjavale sve želje. Normalno je da svi akteri, od individualnih do grupnih, kakav je nacija, imaju svoje želje ali je i normalno da svi razumijevaju da se ispunjavanje želja odvija u složenim i od drugih aktera socijanog života ovisnih sudionika. Ne znam što su želje Hrvata u BiH, ako je analitički moguće o tome govoriti, ali se pokazuje što su ambicije političkih elita hrvatskih političkih stranaka. Legitimno je imati ambiciozne ciljeve ali je upitno njihovo realno ostvarenje, te načini i sredstva njihova zadobijanja. Skorija povijest nas uči da se neki ciljevi nisu mogli ostvariti ni velikim nasiljem.
Odnosi između Hrvata i Bošnjaka su opasno zatrovani. Najveći krivci su glavne nacionalne poglavice, Dragan Čović i Bakir Izetbegović. Svoj glas podižu i dokazane patriote poput Ive Komšića, fra Ive Markovića, Ivana Lovrenovića. Nešto stvarno zaudara ako su oni “buntovnici”. Kako se vratiti u normalu, dijalogu i toleranciji?
-Hrvatsko-bošnjački odnosi su prevelika tema za ovaj mali intervju. Ovi odnosi su poslijednje stoljeće i pol prolazili koz različite faze i uzimali različite oblike. To nije tako jednostavno pitanje kako se na prvi pogled čini. U ovom trenutku nam nedostaje međuetničkog povjerenja, i to na razini društvenih elita koje oblikuju svijest masa. Gradnja povjerenje je dug i bolan proces, ali je moguć. Treba sjesti za stol i pričati, bez rukavica. Toga nedostaje. Tek s minimumom iskazanog i javno predočenog povjerenja moguće je krenuti u ozbiljnije dogovore oko otvorenih pitanja. Ulaženje u političke pregovore u sadašnjim prilikama, a to je ono što će vjerojatno pokušati koalicija koju smo na početku spominjali, neće uroditi ničim bitnim.
Pobjednička stranka, SDA je izbačena u oporbu. Bakir Izetbegović optužuje Zapad za urotu protiv SDA, čak i otvoreno optužuje da dijele Bošnjake i šire islamofobiju?
-Normalno je da bilo koja stranka, bar kada su Bošnjaci u pitanju, izgubi političku poziciju i ode u opoziciju, budući je bošnjačka politička scena maksimalno pluralna i razvijena. Ne znam za te navodne optužbe, eventualni odlazak SDA u oporbu, jer sve formalno još nije završeno, može da bude i šansa za tu stranku, ali samo može. Osobno nisam siguran da se ta stara i velika stranka može lako reformirati.
Nedostaje i samokritike, SDA zaista jeste najjača stranka, ali je činjenica da su neki ključni dužnosnici poput Asima Sarajlića, Sebije Izetbegović, Osmana Mehmedagića i Fadila Novalića akteri kriminalnih i koruptivnih afera. O tome vrh SDA šuti, dapače optužuju druge da napuhavaju skandale?
-SDA je sebi dozvolila pomenute financijske i političke afere, i to je njena velika greška, glasači su je zbog toga ipak kaznili. Vezati korupciju samo za SDA ne bi bilo pošteno, sjetimo se, kada smo već u Mostaru, procesa čelniku HDZ-a prije nekih godina, a sličnih afera ima na svim stranama. Korpucija je rak-rana našeg društva, samo jačanje pravne države to može spriječiti, a to ljudima na vlasti ne odgovora. Tako se već tri desetljeća vrtimo u začaranom krugu.
Pojedini analitičari su primijetili dosta blažu retoriku Milorada Dodika koji u svojim istupima više zagovara ekonomska pitanja i izbjegava teške političke teme. Je li to utemeljeno promišljanje ili Dodik samo lukavo blefira?
-Stanovništvo lose živi i bježi iz zemlje, to brine sve nas. Politička pitanja su preduvjet ekonomskih mjera, mada mislim da još nismo spremni za ekonomske teme. Dodikova pozicija je generalno ovisna od ishoda ruske agresije na Ukrajinu i kretanja u Srbiji, posebno rješenja njenog odnosa s Kosovom. Tako da nije očekivati bitna pomjeranja njegove političke pozicije, što nači da će izgradnja naše države još biti na čekanju. M. L.