IRANSKI ministar vanjskih poslova Abas Aragči opisao je kako je izvučen iz ruševina kompleksa u kojem se nalazilo državno vodstvo nakon američko-izraelskog zračnog napada u kojem je prvog dana rata poginuo vrhovni vođa Ali Hamnei.

U intervjuu koji je dao iranskom novinaru Džavadu Mogujiju potvrdio je da su Izrael i SAD imali precizne obavještajne podatke o lokaciji Hamneija i drugih visokih dužnosnika, što im je omogućilo da ciljaju vrh iranskog vodstva.

Priznao je da se još nije sastao s novim vrhovnim vođom Modžtabom Hamneijem, ali je ocijenio da njegovo imenovanje šalje "vrlo važnu poruku svijetu da neće biti promjena u politici i idealima režima".

"Omanski ministar mi je javio da je raspoloženje u Washingtonu postalo ratobornije"
Razgovarajući s Mogujijem prije nego što su prije deset dana ponovno izbili otvoreni sukobi, Aragči je naveo da je od početka sumnjao da će ovogodišnji pregovori sa SAD-om uspjeti. Ipak, smatrao je da ih je bilo nužno voditi, čak i ako su šanse za uspjeh bile samo deset posto, kako bi bilo jasno da je Iran pokušao riješiti spor diplomacijom. "Nitko nam ne bi mogao reći da je krivnja na nama", naglasio je.

Tvrdi da je Iran u završnom krugu pregovora u Ženevi SAD-u ponudio sporazum o svom nuklearnom programu. No, istaknuo je da mu je već sljedećeg dana omanski ministar vanjskih poslova Badr Albusaidi prenio da je raspoloženje u Washingtonu iznenada postalo znatno ratobornije.

Zajednički američko-izraelski napadi počeli su nešto nakon devet sati ujutro sljedećeg dana, u trenutku kada su se visoki dužnosnici okupili na sastancima u Ministarstvu obavještajnih poslova, Strateškom vijeću za vanjsku politiku i Vijeću za obranu.

"Izrael je imao obavještajne podatke o sastancima"
"Po meni je najvažnije to što je Izrael imao obavještajne podatke o tim sastancima. To možda ukazuje na sigurnosni propust koji vjerojatno još postoji. To se mora ispraviti", poručio je Aragči.

 
Ispričao je kako je upravo podnosio izvješće zamjeniku predstojnika ureda vrhovnog vođe Aliju Asgaru Hidžaziju kada su zgradu u razmaku od nekoliko sekundi pogodile tri eksplozije, pri čemu je svaka bila bliža od prethodne.

"Treća eksplozija dogodila se gotovo pokraj naše zgrade. Dio u kojem se nalazio ured gospodina Hidžazija izravno je pogođen, a lijeva strana zgrade potpuno je uništena", napomenuo je. Hidžazijev tajnik poginuo je na mjestu, no Aragči i Hidžazi uspjeli su izbjeći najjači udar eksplozije.

"Bili smo na drugoj strani zgrade i nakon eksplozije strop, zidovi i sve ostalo srušili su se na nas. Uhvatio sam gospodina Hidžazija za ruku i probijali smo se kroz grede, daske i komade drveta, slušajući pozive upomoć. Voda je curila sa stropa. Sve je bilo uništeno. Na kraju smo uspjeli izaći i vidio sam da je pogođeno više dijelova kompleksa", prisjetio se.

"Neprijatelj je mislio da će nas paralizirati"
Kazao je da ga je do Ministarstva vanjskih poslova odvezao prolaznik jer je njegov službeni automobil bio pogođen u napadu. "Tri dana bili smo potpuno odsječeni od svega, pokušavajući otkriti tko je živ, a tko je poginuo kao mučenik. Neprijatelj je mislio da će nas paralizirati napadom na državno vodstvo, ali nije uspio", izjavio je Aragči.

Tvrdi da je Iran bio spreman za takav scenarij te da je unaprijed razradio planove za zatvaranje Hormuškog tjesnaca ako vrhovni vođa bude meta napada. Šifra za taj scenarij bila je "Kod 110", prema članku 110. iranskog ustava koji definira ovlasti vrhovnog vođe.

Prema njegovim riječima, SAD je odlučio napasti jer je procijenio da je iranska vlast oslabljena u inozemstvu zbog udara na svoje saveznike u Siriji i Libanonu te u zemlji zbog gospodarskih prosvjeda, čija su ga brzina i razmjeri, kako je priznao, iznenadili.

"Iran je drukčiji od Venezuele"
Aragči je rekao da su vlade u regiji savjetovale Donaldu Trumpu da ne ulazi u rat, upozoravajući ga da napad na Iran neće biti jednostavan poput američke operacije u Venezueli u kojoj je zarobljen tadašnji predsjednik Nicolás Maduro.

 
"Iran je drukčiji. Njegova snaga počiva na nekoliko tisuća godina staroj civilizaciji, u kombinaciji sa šijitskom misli i vjerovanjem u mučeništvo. Kada se to spoji, nastaje nešto što nije lako poraziti", napomenuo je.

Mogujiju je ispričao da je Iran upozorio susjedne države kako će svaki napad biti uzvraćen napadima na ciljeve u regiji.

"Ako Izrael napadne naša nuklearna postrojenja, mi ćemo napasti njihova. Naši projektili ne mogu dosegnuti Ameriku pa ćemo gađati njihove baze koje se, nažalost, nalaze u vašim zemljama. Ako napadnu naša naftna postrojenja, pobrinut ćemo se da nitko u regiji više ne može prodavati naftu", rekao je.

"Osujećen je plan poticanja kurdskog ustanka"
Dodao je i da su upozorenja upućena turskoj vladi dovela do toga da je Ankara osujetila Trumpov plan poticanja kurdskog ustanka iz Iraka prema Iranu. "Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan razgovarao je s Amerikancima i zauzeo vrlo čvrst stav po tom pitanju. Niz aktivnosti osujetio je taj plan", tvrdi Aragči.

Poručio je i da je Iran nakon izraelske 12-dnevne kampanje bombardiranja njegove zemlje 2025. unaprijedio svoje raketne sposobnosti, smanjivši vrijeme potrebno za ponovno osposobljavanje raketne baze nakon napada s 10 do 15 sati na samo 35 do 40 minuta.

Govoreći o izboru između diplomacije i rata, Aragči je zaključio: "Ne ratujemo osim kada je cijena neratovanja veća od cijene rata."