Gotovo 80% organizacija civilnog društva u BiH suočava se s nestabilnim financiranjem, dok ih više od polovice smatra da njihov utjecaj na procese donošenja javnih politika rezultira tek djelomičnim promjenama, pokazalo je regionalno istraživanje predstavljeno u okviru projekta 'ROOT WB - Regionalna odgovornost za našu budućnost: građani i civilno društvo jačaju europske vrijednosti na Zapadnom Balkanu'. 

Prema rezultatima istraživanja, koje je obuhvatilo 291 organizaciju civilnog društva iz zemalja Zapadnog Balkana i EU-a, čak 79,5% organizacija u BiH izvještava o nestabilnim izvorima financiranja, što predstavlja drugi najlošiji rezultat u regiji. Istodobno, 66,7% njih u potpunosti ovisi o međunarodnim donatorima, što dodatno potvrđuje financijsku ranjivost civilnog sektora, objavila je Agencija lokalne demokracije (LDA) Mostar, koja je i nositelj regionalnog projekta CERV (Citizens, Equality, Rights and Values), kojeg sufinancira EU a u okviru kojeg je istraživanje i provedeno. Nalazi pokazuju i da 53,6% organizacija smatra kako njihovo sudjelovanje u izradi javnih politika dovodi samo do djelomičnih promjena, dok se konzultacije s institucijama, uglavnom, odvijaju u kasnim fazama procesa, bez obvezujućih povratnih informacija. 

Takva praksa, upozoravaju autori istraživanja, postupno narušava povjerenje građana i organizacija u institucionalne procese. Stručni savjetnik u Sektoru Ministarstva pravde BiH za pravnu pomoć i razvoj civilnog društva Vildan Hadžihasanović istaknuo je značaj platforme e-Konzultacije kao alata za uključivanje javnosti u procese odlučivanja. Naglasio je da zamjerki ima, i na strani institucija, i na strani organizacija civilnog društva, te ukazao da je transparentno izvještavanje o postupanju po pristiglim prijedlozima ključno za jačanje međusobnog povjerenja. 

Direktorica Fondacije tuzlanske zajednice Jasna Jašarević ocijenila je da su stabilnost i kontinuitet rada organizacija preduvjet za dugoročno jačanje povjerenja građana. Podsjetila je da je usvojena Strategija Vijeća ministara BiH za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva za razdoblje 2025.–2029., ali da njezina puna provedba na svim razinama vlasti ostaje jedan od ključnih izazova. Sudionici panela na kojima su ovi rezultati predočeni istaknuli su da se prostor za učinkovito građansko sudjelovanje ne može uređivati isključivo administrativnim odlukama, već kroz uključive i zakonski uređene procese koji osiguravaju jednak pristup svim društvenim skupinama, te su zaključili da je za učinkovitije uključivanje građana u procese odlučivanja potrebno graditi partnerski, a ne formalni odnos, između institucija i organizacija civilnog društva, kako bi glas građana postao sastavni dio budućih javnih politika.