Rim i Atena upozoravaju na tursku i rusku umiješanost u sve veću sigurnosnu prijetnju koja dolazi iz sjeverne Afrike, piše Politico.

Ne usredotočujte se toliko na Ukrajinu da previdite ozbiljne prijetnje europskoj sigurnosti u Libiji - to je poruka koju Italija i Grčka pokušavaju prenijeti svojim saveznicima u EU-u i NATO-u, ali zasad bez mnogo uspjeha. Migracije iz Libije ponovno naglo rastu, u trenutku kad je Rim sve zabrinutiji zbog rastućeg ruskog utjecaja u nestabilnoj sjevernoafričkoj zemlji, koji se ostvaruje kroz isporuke oružja i moguću novu pomorsku bazu u sjeveroistočnoj luci Tobruku.

Atena poslala dva ratna broda da patroliraju uz libijsku obalu
Atena je poslala dva ratna broda da patroliraju uz libijsku obalu zbog porasta broja migranata i bojazni da njezin suparnik Turska s Libijcima dogovara podjelu Sredozemlja na pomorske zone za istraživanje energenata. Te zone obuhvaćaju vode južno od grčkog otoka Krete te Atena smatra da su nezakonite prema međunarodnom pomorskom pravu.

Talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani opisao je Libiju kao "hitan problem kojim se Europa mora baviti zajednički", no europski pokušaj prošlog tjedna da se postigne diplomatski napredak pretvorio se u potpunu farsu.

Povjerenik EU-a za migracije proglašen "nepoželjnom osobom" u Bengaziju
Povjerenik EU-a za migracije Magnus Brunner, koji je bio u pratnji ministara iz Italije, Grčke i Malte, proglašen je "nepoželjnom osobom" u Bengaziju, teritoriju istočnolibijskog vođe Khalife Haftara. Delegacija je optužena za nedefinirane "prijestupe" i naređeno joj je da napusti područje.

"Uloga Rusije u Libiji stalno raste, koristi je kao središte svoje afričke strategije", upozorio je jedan europski diplomat koji pažljivo prati situaciju. Dodao je da politički umrežena krijumčarska mreža u Libiji podupire ruske strateške ciljeve, pomažući Moskvi da zaobiđe sankcije i pretvori migracije u oružje.

Italija i Grčka svjesne su da će rješavanje složenog problema poput Libije, države više od tri puta veće od Španjolske, zahtijevati potporu velikih saveznika poput SAD-a i Francuske. Dosad je, međutim, njihov odgovor bio slab.

Samo prošlog tjedna na Kretu stiglo više od 2000 migranata
Grčka vlada je prošlog tjedna objavila stroža pravila o migracijama jer se bori s naglim porastom dolazaka migranata iz Libije na Kretu usred vrhunca turističke sezone.

"Izvanredna situacija zahtijeva izvanredne mjere i zato je grčka vlada odlučila obavijestiti Europsku komisiju da privremeno obustavlja obradu zahtjeva za azil, u početku na tri mjeseca, za one koji morem dolaze iz sjeverne Afrike", rekao je premijer Kyriakos Mitsotakis zastupnicima.

Od početka godine na Kretu je iz Libije stiglo oko 9000 ljudi, većinom posljednjih tjedana, što je gotovo dvostruko više nego u cijeloj 2024.

Krajem lipnja Grčka je rasporedila dva ratna broda kako bi pokušala zaustaviti novi val migracija. No visoki vladini dužnosnici sumnjaju u učinkovitost te mjere i upozoravaju da bi pomorske ophodnje mogle potaknuti migrante da skaču u more kako bi ih brodovi spasili. Samo prošlog tjedna na Kretu je stiglo više od 2000 migranata.

"Zabrinuti smo zbog situacije u Libiji i nedavnog povećanja neregularnih migracija"
Grčka vlada u isto vrijeme prima kritike iz oporbe i vlastitih redova zbog toga što je posljednjih godina zapustila libijsko pitanje.

Sveukupno je u prvom dijelu godine u središnjem Mediteranu zabilježen porast neregularnih prelazaka granica od 7 posto, gotovo u cijelosti iz Libije, dok je na svim ostalim glavnim rutama ukupan broj pao za 20 posto. Grčki potez izazvao je zabrinutost u Italiji da bi još veći broj migranata mogao završiti u talijanskim vodama.

"Zabrinuti smo zbog situacije u Libiji i nedavnog povećanja neregularnih migracija", rekao je glasnogovornik Europske komisije uoči prošlotjednog posjeta EU-a toj zemlji. Diplomati su tu misiju opisali kao pokušaj da se ispita koje bi mjere uopće bile provedive.

Europski novac sigurno bi imao neku ulogu. EU je 2023. s Tunisom sklopio vrlo kontroverzni dogovor kojim je tamošnjim vlastima platio da zaustave migracije, ali diplomati sumnjaju da bi se takav model mogao primijeniti u zemlji koju su destabilizirale suparničke milicije.

Tajani: Libija je najizglednije mjesto za novu rusku pomorsku bazu
Nedavna izložba ruskog oružja u Bengaziju tijekom vojne parade pokazala je da Kremlj sve više surađuje s Haftarom. Rusija želi uporište na Mediteranu, posebice nakon što su nove vlasti u Siriji poslije pada Bašara al-Asada raskinule ugovor kojim je Moskva imala koncesiju nad lukom Tartus. Talijanski ministar Tajani redovito upozorava da je Libija najizglednije mjesto za novu rusku pomorsku bazu.

Prema izvješću novinske agencije Agenzia Nova, Moskva planira postaviti raketne sustave u vojnu bazu u Sebhi na jugu Libije, pod Haftarovom kontrolom, i uperiti ih prema Europi.

Mnogi analitičari i diplomati sumnjaju u to da je Moskva već došla do faze u kojoj bi doista usmjerila rakete iz Libije prema Europi. No, čak i bez raketa, Rusija već može koristiti nekoliko vojnih baza u Libiji za logističke operacije, "što bi teoretski moglo ugroziti Europu", rekao je Arturo Varvelli, viši stručnjak Europskog vijeća za vanjske odnose.

"Rusi ljudima govore: 'Mi smo novi gospodari, slijedit ćete naša pravila'"
Za sada Rusija uglavnom koristi libijske baze za operacije u ostatku Afrike, djelujući najviše preko Afričkog korpusa, koji podupire rusko ministarstvo obrane.

U južnoj Europi sve su veći strahovi da bi Rusija uskoro mogla upotrijebiti migracije iz Libije kao oružje, u svojevrsnom ponavljanju hibridnog rata koji je vodila na istočnom rubu EU-a, kad je potjerala izbjeglice s Bliskog istoka preko bjeloruske granice prema Poljskoj.

Ipak, ne ide sve u korist Rusije. Jedan diplomat rekao je da troškovi rata u Ukrajini osiromašuju Afrički korpus, koji nema dovoljno novca da plaća libijske milicije, što stvara napetosti s njihovim saveznicima i Haftarom.

"Ne vidim da Rusi preuzimaju krijumčarenje migranata, ali vidim da ljudima govore: mi smo novi gospodari i slijedit ćete naša pravila", rekao je Karim Mezran, viši suradnik u Vijeću za atlantske odnose.

Italija i Grčka teško uvjeravaju saveznike da nešto poduzmu
Unatoč ozbiljnosti prijetnji koje dolaze iz Libije, Italija i Grčka teško uvjeravaju saveznike da nešto poduzmu. Talijanska premijerka Giorgia Meloni razgovarala je o Libiji s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom na trosatnom sastanku u Rimu 4. lipnja.

"Libija je, naravno, tema od ključnog značaja i za Italiju i za Francusku", rekao je talijanski dužnosnik upućen u razgovore, istaknuvši "zajedničku zabrinutost, posebice oko sigurnosti, uključujući sve jače rusko prisustvo, i migracija".

No isti dužnosnik priznao je da postoje "nijanse" u stajalištima dviju zemalja "o mogućim političkim rješenjima". Libiju se sve češće stavlja na dnevni red raznih diplomatskih foruma, ali u praksi se događa vrlo malo.

"Francuska vlada ne želi dizati paniku zbog Rusije jer bi time razotkrila svoje neuspjehe"
Dok Italija očajnički želi da se uključi vojna sila poput Francuske, Parizu to jednostavno nije tema iste težine, a ona također podsjeća na nedavne francuske neuspjehe u Maliju i Nigeru. "Za Italiju je pitanje Libije kratkoročno važnije nego za Francusku", rekla je Virginie Collombier, profesorica na rimskom sveučilištu Luiss i stručnjakinja za Libiju.

"Politički gledano, francuskoj vladi nije u interesu dizati paniku zbog Rusije jer bi time razotkrila vlastite neuspjehe", dodala je, podsjetivši da se Francuska postupno povukla iz zemalja Sahela, dok je Rusija tamo proširila svoj utjecaj.

U posljednjoj deklaraciji NATO-a Afrika nije ni spomenuta
Kako se SAD sve više okreće pacifičkoj regiji, malo je nade da će Washington ulagati puno političkog kapitala u stabilizaciju Libije. To najbolje pokazuje činjenica da u posljednjoj deklaraciji NATO-a, potpisanoj 25. lipnja u Haagu, Afrika nije ni spomenuta. 

"Nitko nije htio uključivati teme koje dijele članice jer NATO sada ima vrlo minimalistički program", rekao je Alessandro Marrone, voditelj programa za obranu, sigurnost i svemir u rimskom Institutu za međunarodne poslove. To je gorka pilula za Talijane. "Rim sada mora prihvatiti tu realnost", zaključio je Marrone, piše index.