Piše: Dragan Bradvica

'Papirnate reforme, 'virtualni infrastrukturni objekti vidljivi jedino na YouTube', veliki porast zaposlenosti bh. državljana ali u Njemačkoj, Irskoj itd., velebni ekonomski rezultati koji su doveli do još većeg rasta siromaštva u državi…

Ovo su samo dio velikih postignuća bh. vlasti u proteklom razdoblju. Nažalost, na to se u 2020. godini nadovezuje 'recesija stoljeća' uzrokovana pandemijom korona virusa koja još uvijek pustoši bh. ekonomiju.

Odgovor entitetskih i nižih razina vlasti do sada je bio nedovoljan a odgovor državnih vlasi na sve ovo bila je – šutnja. Zbog svega toga i dalje ova država 'plovi kako je vjetar nosi', bez ikakve jasne strategije i plana što samo produbljuje nepovjerenje stanovništva i iznimno veliku neizvjesnost.

Ulaganja u oporavak

A o tome koliko je Bosna i Hercegovina uložila u oporavak gospodarstva i kako se nosimo s krizom najbolje pokazuje izvješće  SeeNewsa koje prenosi BiznisInfo.ba, iz kojeg je vidljivo kako smo uz Moldaviju uložili uvjerljivo najmanje sredstava za oporavak gospodarstva u ovom dijelu Europe.

Naime, naša zemlja je u oporavak uložila tek tri posto BDP-a, do je primjerice jedna Italija uložila novčanih sredstava u visini čak 35 posto BDP-a. Najbliži nama su Rumunji sa uloženih pet posto, zatim Kosovo sa oko šest posto koliko je uložila i Albanija, Hrvatska je na oko sedam posto, Sjeverna Makedonija oko 10 posto, Srbija 11 posto, Bugarska 12 posto, Crna Gora 13 posto i Slovenija 16 posto.

Dakle, države koje su ionako ekonomski jače od naše ali koje trpe velike posljedice zbog pandemije ulažu itekako mnogo novca kako bi stanje držali koliko-toliko prihvatljivim i da bi što je prije moguće krenule u oporavak.

Uz to, priprema niz dodatnih mjera koje će poduzeti u sljedećem razdoblju. Istovremeno u BiH traju politička prepucavanja o temama iz Prvog ili Drugog svjetskog rata, tko je a tko nije zločinac, tko je stariji narod i tko ima veća prava na ovo ili ono. Dio mjera jeste pokrenut i to je pohvalno ali prema ocjene progresivnog dijela struke, poslodavaca ili sindikata te mjere su nedovoljne.

Tmurna stvarnost

Treba jasno kazati da sve ako i imali najbolje mjere za oporavak te se Europa brzo oporavljala BiH se na razinu na kojoj je bila 2019. najranije može vratiti tek 2022. Ukoliko se ponašali kao do sada, ukoliko žurno ne krenemo u reforme javne uprave, zdravstva i socijalnih prava kriza će trajati i dulje nego ona iz 2008. Ali s jednom velikom razlikom – stotine tisuća mladih, obrazovanih i sposobnih ljudi nam je nepovratno otišlo iz zemlje, kada se smiri pandenija otići će ih i još pa se postavlja pitanje tko će uopće i iznijeti eventualni oporavak.

Preglomazni i konstanto neefikasni javni sektor i umirovljenici sigurno neće, politika još manje.