Zagrebački sastanak na vrhu država-članica EU-a i država jugoistoka Europe ključan je događaj hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a, s kojeg je poslana snažna poruka susjedima da je EU spremna poduprijeti njihove reformske i europske napore, ocijenio je u intervjuu za Fenu veleposlanik Republike Hrvatske u BiH Ivan Sabolić. Govoreći o sadržaju na tom summitu usvojene Deklaracije, naglasio je da je tim dokumentom potvrđena neupitna EU-a potpora europskoj perspektivi država susjedstva, sa zajedničkim ciljem izgradnje snažne, stabilne i ujedinjene Europe.

“EU je odlučna u namjeri dodatnog osnaženja angažmana kako bi se podržalo političku, gospodarsku i društvenu preobrazba država jugoistoka Europe, a samo povećanje EU potpore ovisit će, prvenstveno, o stvarnom napretku u oblasti vladavine prava i u socio-ekonomskim reformama u tim državama“, poručuje Sabilić koji je istaknuo da će jedna od političkih ostavština hrvatskog predsjedanja biti ta da je tema proširenja stavljena na dnevni red EU-a.

Pitanje legitimno zastupljeni u najvišim institucijama bitno za funkcioniranje BiH

“Na summitu je upućena i snažna potpora BiH. Hrvatski premijer Plenković ponovio je želju i interes Hrvatske da BiH što prije stekne status kandidata. Istodobno, ponovljen je interes Hrvatske da ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda bude u praksi onakva kako to predviđa Ustav BiH“, dodao je Sabolić ponovivši da, kao ravnopravan konstitutivni narod, Hrvati trebaju biti legitimno zastupljeni u najvišim institucijama BiH, a za što postoje određeni preduvjeti, od izmjene Izbornog zakona BiH, do drugih zakonskih promjena. Kako je najavio, njegova će zemlja tu temu uvijek stavljati na dnevni red jer je važna za funkcioniranje BiH. “BiH u Hrvatskoj ima prijatelja i partnera spremnog pomoći joj svojim položajem članice EU-a i svojim iskustvom iz zahtjevnog pregovaračkog procesa“, dodao je veleposlanik Sabolić koji drži da bi svi u BiH trebali aktivno djelovati i preuzeti odgovornost u okviru institucija i svojih nadležnosti kako bi BiH što skorije stekla status kandidata za članstvo.

Kada je u pitanju provedba 14 prioriteta iz Mišljenja Europske komisije, Sabolić drži potrebnim podupirati i poticati aktivnosti unutar već utvrđenog načina zajedničkog djelovanja na provedbi svih aktivnosti vezanih za proces integriranja BiH u EU, dakle unutar mehanizma koordinacije procesa europskih integracija, kako bi se izbjeglo nesporazume ili nepotrebne prepreke.

 Stoga je pozdravio sastanak Kolegija za europske integracije, najvišeg političkog tijela u sustavu koordinacije procesa europskih integracija u BiH, izrazivši uvjerenje da će Komisija za europske integracije u predviđenom roku pripremiti Metodologiju izrade Programa integriranja BiH u EU i Akcijski plan za realizaciju prioriteta iz Mišljenja EK-a.

Uključiti se u rješavanje pitanje odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori

Kako je jedno od otvorenih pitanja u odnosima BiH i Hrvatske i pitanje izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško na području Trgovske gore, nadomak granice s BiH, sugovornik Fene podsjeća da je Fond za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada Nuklearne elektrane Krško dobio na upotrebu prostor bivšeg vojnog skladišta Čerkezovac gdje se planira formirati Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Da bi se stvorilo uvjete za zbrinjavanje otpada na toj lokaciji, potrebno je lokaciju potvrditi provedbom studije utjecaja na okoliš, a tada će se provesti niz istražnih radova i izraditi niz sigurnosnih analiza kako bi se dokazalo da projekt neće imati štetnih utjecaja na okoliš, tvrdi Sabolić te napominje da će tijekom tog postupka biti nužna suradnja, ne samo s lokalnim tijelima i javnosti u Hrvatskoj, već i sa susjedma, što je sukladno međunarodnoj ESPOO konvenciji. On se nada da će se institucije u BiH na prikladan način uključiti u taj proces.