Bivši predsjednik Hrvatske Ivo Josipović izjavio je u Sarajevu da alternativna budućnost EU, kakvu možda prema sadašnjem stanju stvari ne bismo mogli očekivati, jeste transformacija u sjedinjene evropske države kao veću i snažniju integraciju od sadašnje. 'I u kontekstu geopolitičkih promjena, ako EU želi biti relevantna i sve njene članice skupa s njom, mora postići veću efikasnost, veću integrativnost i samostalnost u odnosu na neke druge faktore. Jačanje EU kao entiteta je nužno', kazao je Josipović novinarima uoči predavanja o alternativnoj budućnosti Unije, koje je održao na Akademiji nauka i umjetnosti BiH. 

Europa o kakvoj Josipović govori ne bi izgubila suverenost a još manje ništa od nacionalnih identiteta u pojedinim državama mada, kako dodaje bivši predsjednik Hrvatske, to niko ne podržava u aktualnoj aktivnoj politici što zbog uvjerenja, što iz suverenizma. 

'Ono što je najvažnije vidjeti, čini mi se, jeste da dosadašnji problemi Europe - od migracijske krize, pandemije, rata u Ukrajini, pa do tržišnih i gospodarskih ratova koji se vode, govore da ona nije dovoljno snažna da bi imala odlučujuću ulogu. Naime, EU po svojim ljudskim kapacitetima, znanstvenim, gospodarskim, kulturnim, ima apsolutno sve predispozicije da bude ono što u teoriji zovemo velesilom, međutim, ona to nije. Mislim da je to potpuno jasno i po mom mišljenju, jedini način da ubuduće Unija, skupa sa svojim članicama, bude relevantna i da može dalje napredovati a ne ići u regresiju, jeste da se transformira i postane jača i čvršća', Josipovićeve su riječi. 

Na molbu novinara da kaže stav o uplitanju u politički život BiH sadašnjeg premijera Hrvatske Andreja Plenkovića, ali i predsjednika Zorana Milanovića, Josipović uvjerava da nijedan od navedenih zvaničnika ne želi zlo BiH. 

'Mislim da je prilično jasno da svoj status kandidata BiH teško da bi dobila bez snažnog angažmana Hrvatske. Dakle, Hrvatskoj je u interesu da BiH bude stabilna, da bude uspješna i što prije postane članica EU. Mislim da svaki objektivni pogled na aktivnost hrvatske politike to govori. Druga stvar, naravno je pitanje – do koje mjere susjedi prijatelji trebaju eksplicirati neke svoje stavove o unutarnjim pitanjima pojedine države. Ja sam tu uvijek bio puno oprezniji; mislim da što manje treba na neki eksplicitniji način izjašnjavati se o tome bi li neka država trebala ovako ili onako; posebno je osjetljivo kad se to čini u medijima, međutim, imao sam prilike jako puno razgovarati s čelnicima BiH, jako puno smo surađivali i jedni drugima znali reći i kritike i prijedloge zašto bi nešto trebalo uraditi ovako a zašto ne onako, ali dok to ne dobije javnu dimenziju koja stvara percepciju da se tu možda želi ostvariti neki utjecaj, nije problem. To da vam neko, posebno u postupku prijema u EU ima određene sugestije, primjedbe, zaključak i zahtjeve, ne treba uvijek shvatiti loše. Slažem se da je potreban oprez, posebno imajući u vidu povijest i sve, što manje bi susjedi trebali sa visokih pozicija davati neke direktne izjave, ali ne vidim ništa posebno loše u tome da u direktnim razgovorima političari pričaju o ovoj ili onoj opciji i u našoj i vašoj zemlji', Josipovićeve su riječi. 

Upitan za podršku iz sadašnje zvanične Hrvatske izmjenama Izbornog zakona BiH po modelu Dragana Čovića, on odgovara da se osobno ne bi javno izjašnjavao o tome da li je ovaj ili onaj model pravi neovisno je li riječ o Čoviću ili nekom drugom, ali bi sigurno kolegi iz Predsjedništva BiH, na primjer, rekao što misli kao što su nekad i njemu bosanskohercegovačke kolege govorile njihova mišljenja što nije dobro u hrvatskoj politici. 'Pitanje izbornog zakonodavstva i svakog drugog pitanja je unutarnja stvar BiH i u konačnici, o tome odlučuje BiH', rekao je Josipović ne želeći da kaže osobni stav o promjeni Izbornog zakona. 

Također nije želio komentirati Plenkovićevu izjavu da Hrvatska neće uvoditi sankcije Miloradu Dodiku, akteru najveće političke krize koja potresa BiH. 

'O tome ne mogu govoriti, zaista ne znam što je rekao i misli ti tako. Osobno smatram, ako smo dio EU, onda svi moramo slijediti politiku Unije pa i onda ako nismo do kraja sretni', rekao je Josipović. Zamoljen da komentira udar na Ustav BiH, on odgovara da je Ustavni sud donio odluku o tome i da je sad pitanje kako će je pravna država provesti. S druge strane, specifičnost je u tome što se radi o vrhunskom političkom pitanju u BiH koje sigurno neće biti riješeno samo pravnim putem već prije toga mora postojati dogovor i sloga u samoj BiH, ističe bivši predsjednik Hrvatske i ponavlja da njegova država sigurno želi vidjeti BiH kao članicu EU.