U novembru 2023. godine Evropska Komisija je usvojila sasvim novi instrument namijenjen za približavanje zemalja Zapadnog Balkana standardima Evropske unije. S razlogom je nazvan 'Planom rasta' (The Growth Plan) i osmišljen je tako da ubrzava reforme i direktno doprinosi životima građana. Sa sobom nosi i priliku za ostvarenje vrtoglavih iznosa za svaku od zemalja Zapadnog Balkana. Trenutno Bosna i Hercegovina je jedina od šest zemalja koja nije finalizirala ključni preduslov. Rok je bio - do danas. Ovim povodom, za N1 su se oglasili i iz Delegacije Evropske unije u BiH, ističući svoja očekivanja.

Plan rasta za Zapadni Balkan je prilika da Bosna i Hercegovina dobije preko 2 milijarde KM u zamjenu za konkretne reforme koje će stvoriti uslove za snažniji ekonomski rast, uključujući funkcionalnije institucije, snažniju vladavinu prava i bolju poslovnu klimu. Pored ulaganja i reformi, Plan rasta otvara mogućnosti za Bosnu i Hercegovinu za veći pristup evropskom jedinstvenom tržištu od preko 450 miliona potrošača, kao i da uspostavi zajedničko regionalno tržište na Zapadnom Balkanu.

“Trenutno je Bosna i Hercegovina jedini partner EU-a na Zapadnom Balkanu koji nije finalizirao svoju Reformsku agendu, što je ključni preduslov za učešće u Planu rasta. U toku su i ostvaruje se napredak u intenzivnim pregovorima između EU i Bosne i Hercegovine. EU je posvećena principu da svi njeni partneri sa Zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu, trebaju učestvovati u Planu rasta. Ipak, vremena je malo i domaće institucije su dužne finalizirati Reformsku agendu do kraja aprila, jer u suprotnom rizikuju da propuste investiciju od preko 2 milijarde KM, kao i prateće reforme usmjerene na rast”, naveli su iz Delegacije Evropske unije u Sarajevu.

Šta je posrijedi?
Podsjetimo, krajem novembra je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine imenovalo ad hoc tijelo za izradu plana reformi za provedbu plana rasta za Zapadni Balkan.

Tijelom rukovodi predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, Borjana Krišto, potom ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, ministar saobraćaja i komunikacija, te finansija i trezora. U sklopu tijela djeluje i direktorica Direkcije za evropske integracije i direktor Direkcije za ekonomsko planiranje, kao i predstavnici entitetskih vlada.

Umjesto usaglašavanja – danas od predsjedavajuće stiže upozorenje za članove.

“Mi danas do 12 sati imamo rok i ja sam se time bavila jutros i kasno sinoć. Mi ćemo se izjasniti najkasnije u ponedjeljak ili možda danas kasno. Sve ono što je usaglašeno poslat ćemo Europskoj komisiji kroz konsolidirani izvještaj. Ja sam poslala pismo svim članicama i članovima ad hoc povjerenstva za implementaciju novog EU plana rasta za zemlje Zapadnog Balkana i upozorila ih. Ustavna struktura BiH je takva da svatko ima pravo, kada su u pitanju njegove nadležnosti, da se izjasni i dostavi određene primjedbe”, saopštila je danas Krišto.

U principu, nedostaju još odgovori institucija iz Republike Srpske.

Nadležni ministri iz ovog entiteta se po ovom pitanju danas, na ključni dan za proces, nisu oglašavali. Ranije je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Staša Košarac, putem društvenih mreža saopštio da je za RS sporno što evropski prijedlog nije usklađen s Dejtonskim sporazumom.

“Kada je u pitanju Mapa rasta, koju na zajedničkom nivou definišemo uz punu vidljivost RS i FBiH, nismo saglasni sa određenim ambicioznim stavovima EU, koji nisu u skladu sa Ustavom i dejtonskom strukturom BiH”, naveo je Košarac.

Da li će BiH odlučiti da obavi ono što susjedi već jesu i krene u pravcu ostvarenja koristi za građane, u svega nekoliko dana koliko je preostalo, ostaje da se vidi.