Građani Njemačke danas na opštim izborima biraju novi 20. sastav Bundestaga, državnog parlamenta.

Na izborima u ukupno 16 njemačkih pokrajina biće postavljeno oko 85.000 biračkih kutija, a pravo glasa ima 60,4 miliona građana. U proces održavanja izbora, na kojima 2,8 miliona mladih prvi put ima pravo glasa, biće angažirano 650.000 osoba. Na izborima će sudjelovati 6.211 kandidata, a u izbornoj utrci je ukupno 47 stranaka.

Na nedjeljnim izborima, na kojima se kancelarka Angela Merkel, koja vlada zemljom 16 godina, nije kandidirala, za poziciju njemačkog kancelara utrkuje se troje kandidata.

Kandidat za šefa Vlade ispred Kršćansko-demokratske unije (CDU) je lider stranke 60-godišnji Armin Laschet, ispred Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) kandidat je aktuelni ministar financija 63-godišnjii Olaf Scholz, a kandidatkinja Zelenih za kancelarku je 40-godišnja Annalena Baerbock.

Već 16 godina kao kancelarka je na čelu savezne vlade koju predvodi njezina Unija CDU/CSU. Mladi njemački birači se ni ne sjećaju neke druge osobe na čelu njemačke vlade. Ali 67-godišnja kancelarka se povlači. A Unija ne kotira dobro u anketama, dugo vremena se vodila interna svađa oko toga tko bi CDU/CSU trebao predvoditi na izborima, a bilo je i turbulencija na čelu CDU-a.

Njemački birači u nedjelju ne biraju direktno novog kancelara ili kancelarku. Oni biraju novi saziv Bundestaga, znači predstavnike naroda. Tek nekoliko sedmica kasnije se novoizabrani zastupnici sastaju u Berlinu i biraju novog kancelara ili novu kancelarku – koji onda formiraju novu saveznu vladu, piše Deutsche Welle.

U Njemačkoj, koja je podijeljena na 299 izbornih jedinica, glasači će dati dva glasa za izbor 598 članova novog saziva parlamenta. Glasači će prvi glas dati za parlamentarnog kandidata u svojoj regiji, a drugi glas za stranku koju su izabrali.

Pravo glasa na izborima u nedjelju ima 7,5 miliona imigranata, među kojima i 900.000 Turaka.

Građani imaju mogućnost glasanja i putem pošte. Navodi se da će ove godine, posebno zbog epidemije COVID-19, mnogi birači radije glasati poštom.

Očekuje se da će procenat glasača koji će građansku dužnost obaviti putem pošte u nedjelju iznositi oko 40 posto.

Unatoč činjenici da SPD vodi u anketama provedenim posljednjih sedmica, predviđa se da će izbori proći u tijesnoj trci između SPD-a i CDU/CSU-a.

Na izborima 2017. godine CDU/CSU dobio je 32,9 posto, SPD 20,5 posto, Alternativa za Njemačku (AfD) 12,6 posto, Slobodna demokratska stranka (FDP) 10,7 posto, Stranka ljevice 9,2 posto, a Zeleni 8,9 posto.

Prema anketama, SPD, čiji je kandidat ministar financija i potpredsjednik Vlade Olaf Scholz, trenutno ima podršku 25 posto glasača, dok CDU/CSU, sa kandidatom Arminom Laschetom, ima podršku 23 posto.

Na ovim se izborima procenat glasova Zelenih, koji su sa Annelenom Bearbock prvi put nominirali kandidata za kancelara, iznosi između 15 i 17 posto.

AfD, koji je poznat po ekstremno desničarskim i rasističkim stavovima, četvrta je stranka na listi sa od 11 do 12 posto glasova. Isto toliko, prema anketama, ima i FDP. Stranka ljevice ima podršku sa 6-7 posto glasova, pa se očekuje da će i ona preći izborni prag od pet posto.