Piše: Dragan Bradvica

Izmjene i dopune Izbornog zakona Bosne i Hercegovine kao i ograničene izmjene Ustava BiH nisu se dogodile u prvoj polovici ove godine, do kada je rok postavio lider HDZ-a BiH Dragan Čović i sada je ta priča poprilično zamrla. Uz to, u kolovozu se teško mogu očekivati pomaci o mnogo manjih političkim pitanjima s obzirom da i u SAD-u i u EU ali i BiH slijedi ljetna pauza kada su gotovo sve političke aktivnosti svedene na minimum. Prema tome, bilo kakvi ozbiljniji razgovori mogu se očekivati tek u drugoj polovici rujna ili listopadu pa bi, ukoliko dođe do bilo kakvog dogovora, njegova implementacija mogla ili u studenom i prosincu da možemo u izbornu 2022. ući s novim pravilima. Tome u prilog idu i najave kako bi američki izaslanik za zapadni Balkan Matthew Palmer i izvršna direktorica za zapadnu Europu, zapadni Balkan, Tursku i Veliku Britaniju pri Europskoj službi za vanjske poslove Angelina Eichhorst upravo u rujnu ili listopadu trebali ponovno put BiH. Vremena za konačni dogovor nema mnogo, a stavovi se nisu niti milimetra približili.

Različiti pogledi

Stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora BiH i dalje su jasne u svojim zahtjevima – konstitutivnih narodi moraju biti u mogućnosti birati svog legitimnog člana Predsjedništva BiH i svoj klub u Domu naroda u FBiH.

Stranka demokratske akcije i njeni koalicijski partneri pak pristaju na to da se nađe model po kojem će tri konstitutivna naroda birati svog legitimnog člana Predsjedništva BiH (izravno ili neizravno) ali žele ograničenje utjecaja Doma naroda u Federaciji ali i državi. Konkretno, domovi naroda bi se bavili samo vitalnim nacionalnim interesom, a ne da svi zakoni moraju proći kroz ove domove. HDZ i SNSD na to ne žele pristati.

S druge pak strane, oporba i u Federaciji i Republici Srpskoj ponajprije je zainteresirana da izmjene i dopune Izbornog zakona BiH idu u smjeru da se otklone brojne anomalije koje omogućavaju zloupotrebe i malverzacije tijekom izbornog procesa.

- Izmjene izbornog zakona BiH u dijelu odredbi kojima bi se spriječile izborne krađe, zloupotrebe javnih resursa i medijskih javnih servisa u stranačkih svrhe od predstavnika vlasti i vratilo povjerenje žitelja da su mogući pošteni izbori i fer izborni ambijent po mom mišljenju je važnije od rješavanja pitanja izbora članova Predsjedništva BiH i implementacije presude 'Sejdić i Finci' koje se od strane parlamentarne većine u BiH nameće kao pitanje svih pitanja a kojim se uvjetuje bilo kakva izmjena izbornog zakona dok se ono ne riješi, jasno je poručio Mirko Šarović, predsjednik SDS-a.

I najviši dužnosnici SAD-a i EU u prvi plan stavljaju upravo otklanjanje svih anomalija, uvažavanje stavova OESS-a i Venecijanske komisije kako bi BiH dobila poštene izbore. Još od ranije se zna kako je jedan od uvjeta na europskom putu BiH implementacija presude 'Sejdić i Finci', za što se trebati i ograničena izmjena Ustava BiH. U svom nedavnom pismu bh. dužnosnicima na to je ukazao i američki državni tajnik Antony Blinken. Također, poručio da SAD podržavaju izmjenu Izbornog zakona BiH radi rješavanja relevantnih odluka Ustavnog suda BiH.

Nezainteresiranost za BiH

Problemi oko izbornog zakonodavstva u BiH nisu od jučer, nego su tu više od dva desetljeća. U tom razdoblju nikada nije bilo volje za dogovorima i kompromisima što je ovu zemlju držalo zarobljenom i onemogućilo napredak. Svi akteri u ovom procesu u BiH kreću s maksimalističkih stajališta od kojih nikada nisu željeli odstupiti niti milimetra. Brojni napori međunarodne zajednice nisu urodili plodom i stanje iz izbornog procesa u izborni proces dodatno se pogoršavalo. I dok su Bošnjaci zbog svoje brojnosti, a Srbi zbog postojanja RS ipak u dobroj mjeri zaštićeni, Hrvati su dovedeni pred zid. Tri puta nisu bili u mogućnosti izabrati svog člana Predsjedništva BiH, a vrlo lako je moguće izrežirati da i u Domu naroda Parlamenta FBiH nemaju dovoljan broj izaslanika koji su izabrani većinom s hrvatskim glasovima, kako bi imali zaštitu. Pojedinci iz političkog života već otvoreno najavljuju kako će se i na izborima 2022. ići upravo na scenarij da se 'fenomen Komšić' spusti na niže razine vlasti. Sve to dovodi do toga da su hrvatski politički predstavnici oni koji imaju najmanje prostora za kompromise. Međutim, jasno je kako će svi iz ovog procesa morati odustati od maksimalističkih zahtjeva jer kompromis i jeste kada svi iz procesa izađu nezadovoljni. Nažalost, dogovor je trenutno miljama daleko i veliko je pitanje može li se u mjesec ili dva riješiti ono što je bilo nemoguće 20 godina. Tim više jer Europa i svijet ipak imaju mnogo većih briga nego je BiH, što su u rujnu izbori u Njemačkoj gdje se traži nasljednik Angele Merkel, iduće godine su po mnogima presudni izbori za opstanak EU, oni u Francuskoj, što SAD ima previše unutarnjih turbulencija da bi se na najvišoj razini bavili zapadnim Balkanom, što odnosi SAD-a i EU sa Rusijom i Kinom odavno nisu bili turbulentniji… To što BiH poodavno nije u žiži interesa najvećih sila je dobra vijest, jer nas ne vide kao mogući izbor velikih nestabilnosti. Međutim, s druge strane to smanjuje i mogućnost dogovora političkih (kvazi)elita u BiH jer i do sada su se jedino i isključivo dogovori postizali samo pod pojačanom medijacijom međunarodnog faktora. Sve upućuje na to kako nas čeka još jedna vrela politička jesen i zima, te možda i najveća politička kriza u postdaytonskoj BiH ukoliko se izbori 2022. uopće ne održe. A takav scenarij je svakim danom bez dogovora oko Izbornog zakona BiH sve bliži i bliži. Lider SNSD-a Milorad Dodik već ranije je najavio mogućnost bojkota i blokade općih izbora naredne godine ukoliko se ne riješe brojne anomalije, a Čović je kazao da je iz prethodnih izbora jasno kako se Izborni zakon BiH mora promijeniti kako bi se uopće išlo na iduće izbore, jer nitko više ne želi ulaziti u bilo kakve izborne avanture s nejasnim rješenjima.