IZBORNI ZAKON: Hoće li entitetski predsjednici automatski postajati članovi Predsjedništva BiH?
Na tu izjavu nisu reagirali ni Bakir Izetbegović niti Dragan Čović – što bi opet moglo značiti da se uistinu razmišlja o nečem takvom. Odnosno da su sve opcije otvorene i na stolu. Analogijom, ukoliko bi se takvo nešto primijenilo u Federaciji BiH to bi značilo da bi eventualno predsjednik FBiH i možda čak jedan od potpredsjednika Federacije BiH automatizmom postajali članovi Predsjedništva BiH.
Šef Delegacije Europske unije u BiH i specijalni predstavnik EU ambasador Johann Sattler izjavio je jučer da BiH ne može sebi dozvoliti da u idući izborni ciklus uđe sa sadašnjim izbornim sustavom.
Na otvaranju centralne online konferencije Koalicije za slobodne i poštene izbore "Pod lupom“ o izbornoj reformi 2021., Sattler je naveo da je reforma izbornog sistema također među prioritetima koje je Europska komisija postavila pred BiH.
Neizborna godina kao prilika
Veleposlanik SAD-a u BiH Eric Nelson istakao je da je neophodno eliminirati diskriminaciju u izbornom procesu, provesti reformu izbornog zakona, kao i tehničke i zakonske promjene za osiguranje integriteta izbora.
Dodao je da je ova neizborna godina prilika za BiH da omogući svim građanima da budu izabrani i da ta prilika ne smije biti propuštena.
Šefica Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini ambasadorica Kathleen Kavalec naglasila je da sadašnji izborni sistem ostavlja previše mjesta za greške, neregularnosti i zloupotrebe, što rezultira nepovjerenjem javnosti u mnoge elemente izbornog procesa.
Koaliciju za slobodne i poštene izbore "Pod lupom" čini šest organizacija civilnog društva koju financira Europska unija kako bi poboljšala izborno zakonodavstvo u BiH.
Očigledno na ovaj način nastavljena je javna rasprava oko eventualnih izmjena Izbornog zakona BiH, za koje je lider HDZ-a BiH Dragan Čović gotovo ultimativno izjavio da do 30.6. ove godine on mora biti izmijenjen.
Doduše, Čović nije jasno naglasio što će se dogoditi ukoliko se taj zadani rok probije, ali je sve izvjesnije da će to ipak biti tako.
Jer, više je nego evidentno da je bez izmjena Ustava BiH gotovo nemoguće provesti sve presude Ustavnog suda BiH (poput presude u slučaju 'Ljubić') i presude Europskog suda za ljudska prava (poput presude Sejdić – Finci) koji su prioritet predstavnicima međunarodne zajednice.
Na stolu su uz to i tehnički detalji koji bi trebali olakšati izborni proces i spriječiti manipulaciju, bolje reći 'krađu' glasova koja je sveprisutna na gotovo svim bosanskohercegovačkim izborima.
Dodik 'izletio' s idejom?
Uz to, gotovo je nezamijećeno prošla vijest da je proteklih dana lider SNSD-a Milorad Dodik najavio da će u slučaju izmjena Izbornog zakona tražiti da predsjednik Republike Srpske automatizmom postaje član Predsjedništva BiH.
Taj zahtjev bi dodatno zakomplicirao cijeli proces, ali ujedno tom izjavom Dodik daje signal da bi možda ipak pristao na određene izmjene izbornog zakona kada je u pitanju RS, a moguće čak i na promjene određenih ustavnih odredbi. Takvo nešto je Milorad Dodik do sada rezolutno odbijao, pa se postavlja pitanje da li on čini svojevrsni korak natrag kako bi se otvorio svojevrsni prostor za neke značajnije intervencije. Pošto kod Dodika nikada nijedan ustupak nije 'besplatan' postavlja se pitanje što bi bila stvarna cijena svega. Istovremeno, barem za sada nema nikakvih reakcija na Dodikovu izjavu o eventualnom novom načinu biranja člana Predsjedništva BIH iz Republike Srpske.
Na tu izjavu nisu reagirali ni Bakir Izetbegović niti Dragan Čović – što bi opet moglo značiti da se uistinu razmišlja o nečem takvom. Odnosno da su sve opcije otvorene i na stolu. Analogijom, ukoliko bi se takvo nešto primijenilo u Federaciji BiH to bi značilo da bi eventualno predsjednik FBiH i možda čak jedan od potpredsjednika Federacije BiH automatizmom postajali članovi Predsjedništva BiH.
Podsjetimo, predsjednik i potpredsjednik Federacije BiH biraju se glasovima u oba doma federalnog parlamenta. Ukoliko je Dodikov zahtjev zaista predmet ozbiljne rasprave u političkim krugovima o novom načinu biranja članova Predsjedništva BiH, postavlja se pitanje na koji način bi se tada riješila presuda 'Sejdić – Finci'.
Da li se radi samo o 'probnom balonu' Milorada Dodika ili ozbiljnoj namjeri vjerovatno ćemo saznati uskoro, jer kako reče lider HDZ-a Dragan Čović, ova pitanja će biti riješena najdalje do 30.6., pa će vjerojatno uskoro vladajuće stranke zajedno s međunarodnom zajednicom objaviti prijedloge koji trebaju ići u parlamentarnu proceduru.