Piše: Dragan Bradvica

Najnoviji podaci vezani za izdvajanja u zdravstvu u Bosni i Hercegovini pokazuju kako troškovi rapidno rastu, kako se za ovaj sektor izdvajaju enormno visoki iznosi novca ali usluga nije niti izbliza na toj razini.

Naime, prema podacima Agencije za statistiku BiH, ukupni izdaci u zdravstvu u BiH u 2020. godini iznosili su tri milijarde 384 milijuna maraka, od čega su 71 posto bili javni, a 29 posto privatni izdaci.Dakle, u 2020. udio zdravstvene potrošnje u bruto domaćem proizvodu BiH je iznosio gotovo 10 posto Usporedne radi, u 2016. ukupna potrošnja je iznosila skoro 2,76 milijardi maraka, što je za oko 624 milijuna maraka manje nego u 2020.

Međutim, i pored ogromnih izdvajanja za ovaj sektor, naša zemlja je prva u Europi, a druga u svijetu po smrtnosti od posljedica koronavirusa. Podsjetimo, koronavirus se službeno u našoj zemlji pojavio u ožujku 2020.

Pokazatelji

- U 2020. u BiH je više od polovine ukupne potrošnje za zdravstvo utrošeno na usluge liječenja i rehabilitacije, dok je četvrtina sredstava utrošena na medicinska sredstva. Na preventivnu njegu, u koju su uključeni programi informiranja, edukacije i savjetovanja, programi imunizacije, ranog otkrivanja bolesti, praćenja zdravstvenog stanja stanovništva, epidemiološko praćenje i kontrola rizika od bolesti, te programi pripreme za odgovor na katastrofe,     u 2020. utrošeno je dva posto ukupnih sredstava za zdravstvo. U podatke su uključeni i troškovi vezani za Covid-19 pandemiju (cijepljenje, troškovi vezani za PCR testiranje i praćenje kontakata), naglašavaju iz Agencije.

Bolnice su najveći pružatelji usluga zdravstvene zaštite u BiH i imaju oko 38 posto udjela u ukupnoj potrošnji u zdravstvu. Drugi najveći pružatelji zdravstvene zaštite su ambulante, sa oko 28 posto udjela u ukupnoj potrošnji u zdravstvu. Udio maloprodaje i drugih pružatelja medicinske robe je također veliki i iznosi oko 27 posto ukupne potrošnje u zdravstvu.    

- Javno zdravstvo u BiH se financira uglavnom iz obveznog zdravstvenog osiguranja, dok je udio proračunskih sredstava u javnom zdravstvu veoma nizak (općinskih, županijskih, entitetskih, te državnog proračuna). Gotovo sva privatna potrošnja (99 posto) otpada na izravne izdatke domaćinstva, dok samo mali dio privatne potrošnje (jedan posto) ide na dobrovoljno plaćanje zdravstvene zaštite. U izravne izdatke domaćinstva, odnosno plaćanje 'iz džepa' spadaju formalna i neformalna plaćanja. Formalna plaćanja obuhvaćaju participaciju u javnim zdravstvenim uslugama i participaciju za lijekove, druga izravna plaćanja kod privatnih zdravstvenih radnika (zubari, specijalisti, dijagnostika, kupovina naočala i sl.) i plaćanje za lijekove bez recepta i druga terapeutska pomagala, navode iz Agencije.

Usluge dugotrajne njege, preventivne zdravstvene zaštite i zdravstvene administracije se gotovo isključivo financiraju iz javnih izdataka, dok se medicinska sredstva za izvanbolničke pacijente u većoj mjeri financiraju iz privatnih izdataka, odnosno iz izravnih izdataka domaćinstva.

Visok stupanj korupcije

Iz ovih brojni jasno je kako se u BiH, računajući po glavi stanovnika, izdvajaju ponajviša sredstva za zdravstvo u regiji ali i šire, ali kako pokazatelji o smrtnosti stanovnika, čekanjima u bolnicama itd. ni blizu ne prate ulaganja. Još k tome, često od rukovodećeg kadra u bolnicama možemo čuti žalopojke kako im nedostaje novca pa se logično zapitati kuda idu silne milijarde ako uvijek nedostaje novca. Treba li ova zemlja u zdravstvo ulagati i 20 posto BDP-a kako bi usluga bila barem malo bolja?

Nažalost, i zdravstvo je samo još jedna pora života u BiH u koju se ulupaju milijarde i milijarde maraka, kontrole utroška novca su slabe ili nikakve, načelo meritokracije je misaona imenioca, nemedicinskog kadra je iz dana u dan sve više i više, a o uslugama žiteljima se malo tko brine. Isto tako, i pored enormnih izdvajanja za zdravstvo u ovoj oblasti je najizraženija korupcija pa pojedina istraživanja pokazuju kako čak svaki treći stanovnik u bolnicu ide s kovertom ili 'poklonom'.