Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović sumirao je danas godinu za koju je kazao da je bila teška i možda najteža postratna godina iako je počela dobro u prvom kvartalu.

Taj dio godine bio je obećavajući, tada je odblokiran put BiH ka NATO-u, imenovan je novi saziv Vijeća ministara BiH, ekonomski pokazatelji u 2019. godini bili su najbolji u postdejtonskom periodu.

- A onda je došla pandemija koja je pogodila cijeli svijet. Život je stao, svjedočili smo pustim mjestima koja su nekada bila puna. U BiH prvi talas je bio lakši, ali je psihološki bio teži jer smo se na panedmiju tek počeli navikavati, drugi je bio teži, ali smo ga dočekali bolje pripremljeni - dodao je Izetbegović.

Ipak, plaće su ostale stabilne kao i isplata penzija i invalidnina, a iako je izgubljeno 13.000 radnih mjesta ne treba zaboraviti, kaže Izetbegović, da je u drugim zemljama taj broj u milionima. Napomenuo je da su entitetske vlade uspješno amortizirale udar pandemije, ali da je ipak recesija neminovna.

Osvrnuo se na rad Vijeća ministara BiH, za koje je kazao da je najlošiji saziv budući da se kasni s donošenjem budžeta, pokazana je indolentnost u odnosu na lokalne izbore, a teret migrantske krize prepušten je samo jednom ministarstvu.

Također, usporen je put BiH ka Evropskoj uniji, što je kaže Izetbegović, rezultat nerada Vijeća ministara BiH bez obzira na napor nekih ministara.

Govoreći o postupcima HDZ-a i SNSD-a ocijenio je da oni rade koordinirano, a iako HDZ ne nanosi direktnu štetu poput onih koje radi SNSD, ali i oni usporavaju reformske procese.

Podsjetio je da još uvijek postoji problem Ustavnog suda, ali je ukazao i na, kakao je naglasio, bahat odnos lidera SNSD-a Miloada Dodika na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a na koju su pozvani lideri SDA, SNSD-a i HDZ-a Bakir Izetbegović, Dodik i Dragan Čović.

Izetbegović je odbio prisustvovati toj sjednici jer nije htio pristati na tezu da je BiH prost zbir tri naroda i jer smatra da državu trebaju predstavljati demokratski izabrani dužnosnici i predstavnici bh. institucija.

No, nakon toga skinuta je ploča sa Studentskog doma na Palama koja je nosila ime ratnog zločinca Radovana Karadžića.

Tu je i takozvana afera „ikona“ čime je Dodik, napominje Izetbegović, napravio diplomatski skandal primivši šefa diplomatije Rusije Sergeja Lavrova bez državnih obilježja i poklonivši mu ikonu sumnjivog porijekla.

Lider SDA kaže da je 2020. godina bila godina izbora. Hrvatska je dobila novog predsjednika Zorana Milanovića čije izjave nije htio komentirati izražavajući sućut i podršku građanima Hrvatske pogođenim razornim zemljotresom.

Crna Gora je, kaže Izetbegović, dobila novu vladu koja ne obećava stabilnost, a u Sjedinjenim Američkim Državama novi predsjednik je Joe Biden za kojeg je kazao da je prijatelj BiH od kojeg se očekuje aktivniji angažman u BiH kako bi se došlo do prijeko potrebnih reformi.

U BiH su održani lokalni izbori uključujući izbore u Mostaru, gradu gdje izbora nije bilo 12 godina. Ti izbori donijeli su promjene, najviše jer je ujedinjena opozicija u urbanim centrima pridobila glasače.

Osvrnuo se i na previranja unutar SDA te je napomenuo da toj stranci preostaje da se mijenja unutar sebe ili da riskira da slabi, ali je najavio da je će se SDA upravo mijenjati unutar sebe i dati šansu mladim ljudima.

Napomenuo je da Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i SDA mogu samo definirati model ustavnih promjena, osnovne konture rješenja, a one su sadržane u "Aprilskom paketu" cjelovitom ili modificiranom, ali naravno uz podršku i ostalih parlamentarnih stranaka.

A da li je to moguće s obzirom na otpore iz Republike Srpske, Izetbegović smatra da jeste uz snažnu podršku međunarodne zajednice koja pokazuje znakove odlučnosti u posljednje vrijeme i uz snažni angažman nove američke administracije.

- Prvi korak je otklanjanje mogućnosti blokada koje upravo trpimo i zakonska zabrana negiranja genocida, presuda koje se odnose na ratne zločine, slavljenja ratnih zločinaca. U nizu sljedećih koraka koji nas čekaju na evropskom putu BiH, trebamo dobrovoljno i saglasno doći do ustavnog preustroja zemlje koji neće biti baziran na ratnim i etničkim podjelama - kazao je lider SDA.

Iznio je uvjerenje da je to moguće postići mada se u ovom času to čini nemogućim, ali prije ili kasnije građani BiH će shvatiti jednostavnu istinu - jednakost i pravdu, a time i prosperitet i bolji život im ne mogu garantirati entiteti, kantoni i nacionalni lideri.

- To je prevaziđen model, relikt rata baziran na strahovima od dominacije. Samo puna i razvijena vladavina zakona garantira sve pobrojano, a punu i efikasnu vladavinu zakona garantira samo profesionalno, nezavisno, nepristrasno i efikasno pravosuđe - mišljenja je Izetbegović.

Izrazio je nadu da je s ostavkom predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Milana Tegeltije napravljen prvi korak u tom smjeru.

Najavio je i da će se poslije novogodišnjih praznika susreti s liderom HDZ-a Draganom Čovićem s kojim će razgovarati o strukturi Federalne vlade i o tom cjelovitom ili modificiranom "Aprilskom paketu". Neizbježna tema će biti i Mostar.

- HDZ i HNS imaju naivno ubjeđenje da se bez ustavnih promjena mogu riješiti ove stvari i to samo zakonom. Ja ne vidim kako je to moguće. Mislim da će se ići u temeljite ustavne promjene. One bi trebale uključivati sve na čemu insistira HDZ i SDA, ali i što je prihvatljivo i za Demokratsku frontu koja je koalicioni partner i neću ništa uraditi dok se ne dogovorim s liderom DF-a Željkom Komšićem - najavio je Izetbegović.

Smatra da bi u tom smislu međunarodna zajednica trebala razgovarati sa srpskom stranom kako bi se krenulo ka implementaciji cjelovitog "Aprilskog paketa" koji je veoma dobar jer predviđa jednog predsjednika BiH i dva zamjenika, jača ulogu Vijeća ministara i povećava broj poslanika i delegata u Parlamentarnoj skupštini BiH. To bi, kaže, olakšalo donošenje odluka zbog čega se nada da će takvo nešto biti postignuto već u narednoj godini.

Osvrnuo se i na pitanje migrantske krize napominjući da odgovornost za to pitanje konačno moraju svi preuzeti.

- Ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić jedini je koji radi, a svi bi trebali preuzeti odgovornost. Tu prvo mislim na Predsjedništvo BiH koje treba donijeti odluku o angažmanu Oružanih snaga BiH, vlasti u Republici Srpskoj, a tu je i problem s Graničnom policijom koja na 25 kilometara granice ima jednog policajca. Odgovornost je i na kantonima i općinama koji ne žele vidjeti taj problem - dodao je Izetbegović.

Izrazio je nadu da će u narednih nekoliko dana naći rješenje za migrante jer ako se to ne dogodi bit će problem budući da dolazi hladnije vrijeme te će uslijediti "kuknjava na neefikasnu vlast koja je dozvolila humanitarnu katastrofu".

Napomenuo je Izetbegović da očekuje dobre odnose sa susjedima, ali je problematizirao sporazum koji je Srbija potpisala s bh. entitetom Republike Srpska o gradnji hidroelektrana na Drini podsjećajući da država, a ne entiteti, prema presudi Ustavnog suda BiH ima vlasništvo nad erarom.

- Srbija želi pomoći Srebrenici pa izdvoje dva miliona, a pri tome su potopili zemljište za koje bi trebali godišnje plaćati dva miliona KM, ali to ne čine već 25 godina. Odnos Hrvatske spram naše imovine i resursa je sličan, jer troše resurse male razorene zemlje - stava je Izetbegović.