Dopredsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i lider Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović izjavio je nakon današnje sjednice Doma naroda da nije zadovoljan radom Vijeća ministara.

- Vrijeme je da se Vijeće ministara uozbilji i da počne konkretnije raditi, predlagati strategije koje se odnose na napredak BiH na njenom evropskom putu. Srušiti kuću, a nemati plan kako ćete napraviti novu je neodgovorna stvar - kazao je Izetbegović.

Potrebno je, dodao je, pitati se da li je moguće smijeniti Vijeće ministara i šta bi se tada dobilo.

- I tada bismo mi bili krivi za totalnu blokadu koja bi se dogodila. Prema tome treba jasno napraviti algomitar šta će se desiti ako to učinimo, imamo li ruke za to, kako će se HDZ ponašati, itd - istaknuo je.

Ističe da ako Vijeće ministara u 2021. godini nastavi raditi kao u 2020. godini, morat će se ozbiljno razmotriti koje korake treba poduzeti, ali smatra da su se neke stvari ipak promijenile te da je kritika SDA pomogla u tome.

Na pitanje o mogućnosti raspuštanja Doma naroda PSBiH kazao je da je to veoma teško učiniti ako u tom projektu ne učestvuju i predstavnici Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).

- U te stvari se ne treba upuštati ako ne vidimo izlaz, zadnju tačku takve akcije. Zbog toga je SDA jučer podržala aktuelni saziv Vijeća ministara - objasnio je.

Osvrnuo se na formiranje vlasti nakon lokalnih izbora u Mostaru izražavajući uvjerenje da bi gradonačelnik Mostara trebao biti čovjek kojem su građani dali najviše glasova i da tu treba slušati opredjeljenje glasača.

- Zlatko Guzin je dobio najveći broj glasova kada je u pitanju probosanska strana. Sve ostalo nije opcija jer možemo ući u politička previranja koja mogu potrajati sljedećih pola godine ili godinu, a to nam ne treba. Treba biti realan i zreo, te prihvatiti izbor glasača u Mostaru - naveo je Izetbegović i dodao da bi koalicija između BH Bloka i koalicije za Mostar bila prirodna.

Podsjetio je da je SDA dala podršku da se na današnjoj sjednici razgovara o migrantskoj krizi u BiH, ali da nije bilo podrške predstavnika iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i HDZ-a.

- Tu se desio zanimljiv preokret kada je u pitanju Evropska unija, koji je izazvao jak otpor SDA. Prije nekoliko mjeseci smo rekli da se za rješavanje migrantske krize računa isključio na dijelove Federacije BiH s većinskim bošnjačkim stanovništvom i na bošnjačke kadrove koji treba da se bave tim problemom. Evropska unija je ipak nastojala da i dalje ide u tom smjeru, ali sada su se uvjerili da to nije pravi put - podvukao je Izetbegović.

Sada su, kaže, stigle izjave ozbiljnih evropskih političara koji šalju poruke liderima HDZ-a i SNSD-a Draganu Čoviću i Miloradu Dodiku da je vrijeme da se pritisak migrantske krize ravnomjernije rasporedi.

Govorio je Izetbegović danas i o takozvanoj aferi "ikona" i podvukao da je ta situacija prilika za Tužilaštvo BiH da demantira njegove navode da se taj organ isključivo bavi bošnjačkim liderima, dok su amnestirani rukovodioci iz Republike Srpske, što se dokazalo kada se dogodio protuustavni referendum, kada su Dodika morali moliti da dođe i da izjavu u Tužilaštvo.

- Bojim se da me neće demantirati. Sigurno je da je neko prošvercovao ikonu koja vrijedi mnogo, sigurno je nelegalno nabavljena i napravljena je nezapamćena sramota da se predstavniku jedne velesile pokloni predmet koji je ukraden, bez porijekla, pribavljen na kriminalan način - smatra Izetbegović.

Kazao je da očekuje da se Tužilaštvo pozabavi tim slučajem, ali poznavajući odnos Tužilaštva BiH prema srpskim kadrovima, izrazio je bojazan da će Tužilaštvo naći način da eskivira svoju obavezu.

Predstavnički dom PSBiH na jučerašnjoj sjednici podržao je Prijedlog zakon o sukobu interesa i koji bi trebao podržati i Dom naroda te je lider SDA najavio da će ta stranka podržati što je potrebno za BiH na njenom evropskom putu.

Izrazio je nadu da će uskoro biti usvojena i druga dva važna zakona o VSTV-u i javnim nabavkama što su neki od uvjeta za dobijanje kandidatskog statusa BiH za članstvo u Evropskoj uniji, a istaknuta su među 14 prioriteta iz posljednjeg Mišljenja Evropske komisije.