Nakon što Interresorna radna grupa za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH do sada nije uspjela pripremiti prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH koji bi bio upućen u parlamentarnu proceduru, to bi u narednom periodu trebali učiniti poslanici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH koji budu potpisali ovaj akt.

Predsjedavajuća Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH i poslanica Stranke demokratske akcije u Predstavničkom domu Alma Čolo je, u razgovoru za Fenu, kazala da se do ovog prijedloga zakona došlo na osnovu razgovora koje su imali predstavnici političkih stranaka u nekoliko ciklusa u Delegaciji Evropske unije, zatim u Neumu i davanjem određenih primjedaba. Napomenula je da su u tim razgovorima učestvovali eksperti OSCE-a, Venecijanske komisije i američke administracije, „tako da su se nastojala postići najbolja rješenja“.         

- Pošto Interresorna radna grupa nije uspjela da se sastane i da postigne dogovor oko ovih izmjena, prijedlog zakona ide u proceduru potpisan od strane poslanika Predstavničkog doma koji to žele uraditi. Već je Klub SDA potpisao zakon, ima naznaka da će potpisati Naša stranka. SBB je potpisao, potpisat će i SDP, tako su mi rekli, i DF. Ima naznaka da bi i predstavnici opozicionih partija iz RS-a mogli potpisati. On bi trebao da ide na prvu narednu sjednicu i da se do kraja aprila usvoji i u jednom i u drugom domu, u zavisnosti od političke volje predsjedavajućeg i jednog i drugog doma da se ovo što prije stavi na dnevni red - kazala je Čolo.

Pojasnila je da prijedlog zakona sadrži preciznije definicije govora mržnje i zloupotrebe javnih sredstava u izbornoj kampanji.

Po njenim riječima, to je zahtijev ODIHR-a (Ured za demokratske institucije i ljudska prava OSCE-a).

- Zakon je, ustvari, implementacija preporuka koje je ODIHR dao prilikom posmatranja tri izborna ciklusa, posmatrajući opće izbore u BiH od 2010. godine do danas - navela je Čolo.

Kaže da je u zakonu sadržan poseban institut 'mirovanje mandata', za osobe koje su izabrane u zakonodavno tijelo, a trenutno obavljaju izvršnu funkciju.

- Ako je neko ministar u vladi, a izabran je u parlament, imamo sad puno takvih slučajeva i osobe sa dvojnim funkcijama koje ne mogu efikasno obavljati i jednu i drugu funkciju, u zakonu se uvodi institut 'mirovanja mandata'. Znači, on svoj mandat, ako je u izvršnoj vlasti, svoj mandat u zakonodavnoj vlasti može staviti u mirovanje, tako što će podnijeti zahtjev CIK-u i mandat se dodjeljuje sljedećem kandidatu u skladu s Izbornim zakonom. Ukoliko želi da koristi svoj mandat u parlamentu, nakon konstituisanja izvršne vlasti, on može s ponovnim zahtjevom CIK-u tražiti da se prekine mirovanje njegovog mandata i tada ulazi u zakonodavnu vlast - pojasnila je Čolo.

Po njenim riječima, zakonom su propisani detaljni kriteriji za izbor CIK-a BiH, „što sad ne postoji u zakonu, šta sve kandidati za članove Centralne izborne komisije treba da ispunjavaju“.

Čolo kaže da je jedna od novina i imenovanje biračkih odbora, dodajući da je to isto preporuka ODIHR-a, da bi birački odbori bili kompetentni, stručni i da ne bi dolazilo do trgovine s mjestima u biračkim odborima.

- Predviđeno je jedno rješenje po kojem bi se predsjednici i potpredsjednici biračkih odbora birali na osnovu javnog oglasa, a članovi na prijedlog političkih partija koje su zastupljene na određenom nivou vlasti za koji se vrši izbor. Znači, nema fiktivno formiranih partija koje bi dobile mjesto u biračkim odborima i onda bi ta mjesta 'prodavali' onim partijama koje učestvuju na izborima - navela je Čolo.        

Dodala je da se uvode i elektronske IT tehnologije, elektronska identifikacija birača i elektronsko brojanje glasova, s tim što će se s primjenom ovih odredbi početi tek nakon ispunjenja tehničkih uslova, a ti tehnički uslovi će biti utvrđeni posebnim aktom od strane Centralne izborne komisije.

- Još jedna preporuka je ona koja se odnosi na birački spisak. Znate da smo imali situaciju da se na biračkom spisku ne nalaze svi ljudi, ili birački spisak uključuje umrle građane BiH. Ovim odredbama se sada osigurava tačnost i ažurnost biračkog spiska, redovno ažuriranje biračkog spiska. Matični uredi su dužni podatke dostavljati u roku od sedam dana. Osigurava se bolja transparentnost biračkog spiska, dva puta godišnje objavljivanje u javnosti preliminarnog biračkog spiska - kazala je Čolo, dodajući da će građani moći izvršiti uvid putem interneta.

Po njenim riječima, još jedna značajna izmjena su preferencijalni glasovi. Napomenula je da se mogao dati neograničen broj preferencija na listi, „sada je ovim zakonom predviđeno samo tri preferencije“. Pojašnjava da, ukoliko birač označi više kandidata na listi, ni jedan kandidat na listi ne dobiva preferenciju, nego samo dobiva politička partija.

- Predviđen je i prenos elektronskih podataka s biračkog mjesta direktno općinskim izbornim komisijama, a onda i direktno CIK-u; javna objava infromacija o prigovorima i žalbama; pooštrene novčane kazne; sankcije za članove biračkih odbora; za zloupotrebe; za govor mržnje; za zloupotrebu javnih sredstava u izbornoj kampanji. Također, mediji i njihova uloga je značajno revidirana u izbornoj kampanji. Uključena je i Regulatorna agencija za komunikacije, ukoliko se putem medija širi govor mržnje itd. - navela je Čolo.

Kaže da još jedna preporuka ODIHR-a veoma značajna a to je revizija izbornih jedinica i broja mandata, „jer broj mandata zavisi od broja birača, a BiH nikada nije izvršila tu reviziju“.