IZVJEŠĆE EU: Bosni i Hercegovini najlošije ocjene u regiji

Europska komisija u svom izvješću o paketu proširenja Bosni i Hercegovini dala je najgore ocjene u regiji. Izvješće koji se tiče BiH, ima uvjerljivo najgore ocjene stručnjaka Komisije što se tiče stanja u zemlji u usporedbi sa ostalim zemljama regije.
Nema napretka u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, u reformi izbornog procesa, slobodi izražavanja, niti vanjskim odnosima, a zabilježeno je nazadovanje u oblasti javnih nabavki. Što se tiče političkih kriterija, navodi se da su zakonodavna i izvršna vlast imale slab učinak zbog političke polarizacije i poremećaja uzrokovanih pandemijom.
- Negativni efekti rasprostranjene korupcije i znaci političkog zarobljavanja nastavili su se snažno manifestiratitijekompandemije, izravnoutječući na dobrobit žitelja, ocjenjuje se.
Borba s korupcijom
U dokumentu se navodi kako izaziva zabrinutost zbog 'selektivnog i netransparentnog gonjenja i sudskog praćenja slučajeva korupcije'. Identificiraju se sustavni nedostaci u operativnoj suradnji između agencija za provođenje zakona i veoma ograničena razmjena obavještajnih podataka.
Za policiju se kaže da je 'podložna političkom uplitanju', a financijske istrage i zapljena imovine su, prema nalazima, 'uglavnom neefikasni'. Kada je u pitanju navedeni nedostatak napretka u borbi protiv korupcije, u izvješću se navodi nazadovanje i u oblasti javnih nabavki, prenosi Avaz. Pri javnim nabavkama je BiH 'primjenjivala povlašteni tretman' za domaće ponuđače prilikom dodjele javnih ugovora, konstatira se kako su potrebne 'žurne aktivnosti' na usvajanju zakona o javnim nabavkama i sukobu interesa.
Migrantska kriza
Poseban dio odnosi se na migrantsku krizu u zemlji, gdje se kaže da vlasti nisu uspjele da uspostave održivi sustav migracija i azila što je dovelo do humanitarne krize u prosincu 2020. Izvješće govori o opsežnom angažiranju i podršci EU, te da je u Lipi kod Bihaća na sjeverozapadu BiH osnovan privremeni šatorski kamp za pružanje skloništa svim osobama u potrebi.
Priznaje se da je BiH pojačala napore za poboljšanje upravljanja migracijama, ali ocjenjuje se kako je potrebno da zemlja osigura efikasnu koordinaciju na svim nivoima upravljanja granicama i kapaciteta za upravljanje migracijama, kao i funkcioniranjesustava azila.
- Ovo zahtjeva pravednu raspodjelu odgovornosti između svih entiteta i županija, uključujući i smještanje prihvatnih centara, navodi se. Što se tiče osnovnih prava, iako je zakonodavni i institucionalni okvir uvelike uspostavljen, BiH, kako stoji u izvješću, tek treba da usvoji sveobuhvatni strateški okvir. Navodi se da su potrebne značajne reforme kako bi se svim građanima omogućilo ostvarivanje njihovih političkih prava i osiguralo nediskriminatorsko, inkluzivno i kvalitetno obrazovanje za sve, uključujući i prevladavanje prakse 'dvije škole pod jednim krovom'.
Sloboda izražavanja i medija
- Nije postignut napredak u jamčenju slobode izražavanja i medija, u zaštiti novinara od prijetnji i nasilja osiguravanjem odgovarajućih sudskih mjera, niti u osiguranju financijske održivosti sistema javnog emitiranja, stoji u dokumentu i dodaje da i dalje postoje izazovi u pogledu slobode okupljanja, posebno u entitetu Republika Srpska, 'gdje su aktivisti bili izloženi zastrašivanju i sudskom gonjenju'.
Naglašava se da Ustav BiH i dalje krši Europsku konvenciju o ljudskim pravima, i nakon presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci i srodnih slučajeva. Također stoji da nije postignut napredak u poboljšanju izbornog okvira u skladu sa europskim standardima i osiguravanju transparentnosti financiranja političkih stranaka. Kako se navodi u izvješću, BiH nije postigla ni napredak u pogledu vanjskih odnosa.
- Zemlja mora pojačati napore da okonča pristupanje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. BiH se snažno ohrabruje da poboljša svoje usklađivanje sa vanjskopolitičkim izjavama EU i restriktivnim mjerama, ocjenjuju stručnjaci Europske komisije.