Piše: Dragan Bradvica

Epidemiološka situacija u Bosni i Hercegovini, ali i diljem Europe se usložnjava, svaki dan imamo znatno povećanje novozaraženih osoba te sve više lokalnih lockdowna i policijskih satova.

Više nije pitanje hoće li nego kada će se krenuti sa još restriktivnijim mjerama u našoj zemlji te se primijeniti lokalna zatvaranja, zabrane kretanja u noćnim satima itd. Nažalost, sve to će itekako ponovno pogoditi ekonomiju i to ponajviše one grane koju su teško nastradale u koronakrizi (ugostiteljstvo, promet, turizam…) a sve ostale dovesti u veliku neizvjesnost što i kako dalje.

S obzirom da dobar dio poslodavaca i sindikata nisu zadovoljni dosadašnjim mjerama za spas ekonomije vrlo lako možemo očekivati nove otkaze, smanjenje obima proizvodnje pa čak nova gašenja gospodarskih subjekata. Svemu tome trebamo dodati i sve što se događa u regiji i EU jer bez njihovog oporavka i vraćanje u normalno stanje niti mi možemo računati na bilo kakav ekonomski zamah. Kako sada stvari stoje, čeka nas iznimno teška zima.

Dvoznamenkasti postotci pada

A kako niti cijela ova godina nije ni malo dobra u ekonomskom smislu svjedoče i jučer objavljenje statistike. Naime, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u razdoblju siječanj-rujan 2020. godine izvoz iz naše zemlje iznosio je sedam milijardi 575 milijuna maraka, što je za 12,6 posto manje nego u istom razdoblju 2019., dok je uvoz iznosio 12 milijardi 321 milijun maraka, što je za 15,8 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 61,5 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio četiri milijarde 746 milijuna maraka. Konkretnije govoreći, izvoz u zemlje CEFTA je iznosio milijardu 208 milijuna

maraka, što je za 14,3 posto manje nego u istom razdoblju 2019., dok je uvoz iznosio milijardu 573 milijuna maraka, što je za 11,8 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 76,8 posto. Nadalje, izvoz u zemlje EU je iznosio pet milijardi 530 milijuna maraka, što je za 12,7 posto manje nego u istom razdoblju 2019., dok je uvoz iznosio sedam milijardi 460 milijuna maraka, što je za 16,7 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 74,1 posto.

Zaposlenost i plaće

Ništa bolji nisu niti podaci o nezaposlenosti. U kolovozu ove godine broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 799.207, a od toga 341.927 žena. Usporedbe radi, u kolovozu 2019. broj zaposlenih bio je  816.926, a od toga 349.106 žena.

Naravno, u ovu statistiku ne ulaze oni iz neformalnog sektora a koji su prvi bili pogođeni 'recesijom stoljeća' i od kojih je najveći broj ostao bez bilo kakvih prihoda i bilo kakve pomoći države. Kada govorimo o zaposlenosti i dalje je naviše zaposlenih u prerađivačkoj industriji, njih 160.897, te u sektoru 'trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala' sa 146.948 zaposlenih. Iza njih slijede 'javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje' sa 75.927 zaposlenih te obrazovanje sa 60.596 zaposlenih.

Svemu dodajmo kako je prosječna plaća, barem statistički, ostala na istoj razini kao i prije pandemije odnos čak i blago rasla. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH za kolovoz 2020. iznosila je 953 marke, što pokazuje nominalan rast za 0,2 posto u odnosu na prosinac 2019.