Piše: Dragan Bradvica

I dalje se u Bosni i Hercegovini ništa ili vrlo malo radi na poboljšanju ekonomske slike države. Istina jeste kako je imenovanjem državne i entitetskih vlasti počela kakva, takva priča o nužnim reformama ali konkretnih poteza nema 'ni na mapi'.

Nažalost, samom tom činjenicom već sada možemo kazati da ne možemo više djelovati preventivno na događaje nego će nas ponovno ekonomski turbulentna vremena u svijetu pogoditi poput bumeranga, a od toga ćemo se godinama oporavljati.

Iako su prognoze svjetskih lidera ali i najvećih ekonomskih umova na planeti različite svi upozoravaju kako su pred nama, u najmanju ruku, izazovna razdoblja. Mlade države poput naše i mogu jedino biti konkurentne ukoliko su zemlje znanja i ukoliko djeluju prije nego stvari postanu gadne. Ni jedno ni drugo nije nešto što se u BiH pogađalo posljednjih 27 godina.

Zabrinjavajući podaci

Kako smo u više navrata i pisali, posljednjih mjeseci promet bh. industrije je u padu što bi trebalo zabrinuti donositelje odluka. Pad smo bilježili u siječnju u odnosu na prosinac prošle godine, a sve se nastavili i u veljači u odnosnu na siječanj.

Najnoviji podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju kako je u razdoblju siječanj-travanj 2023. godine izvoz je iznosio pet milijardi 799 milijuna maraka, što je za 1,8 posto manje nego u istom razdoblju 2022. godine, dok je uvoz iznosio osam milijardi 795 milijuna maraka, što je za 1,4 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine.

- Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 65,9 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio dvije milijarde 996 milijuna maraka. Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio milijardu 105 milijuna maraka, što je za 0,5 posto više nego u istom razdoblju 2022., dok je uvoz iznosio milijardu 14 milijuna maraka, što je za 5,6 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 108,9 posto. Izvoz u zemlje EU je iznosio četiri milijarde 277 milijuna maraka, što je za 1,8 posto manje nego u istom razdoblju 2022., dok je uvoz iznosio pest milijardi 211 milijuna maraka, što je za 6,6 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 82,1 posto, navodi se.

Floskule i populizam

Dakle, samo još jednom se pokazuju da bh. ekonomija usporava, kao uostalom i europska, što samo po sebi i ne mora biti u potpunosti loše. Upravo ova situacija – ekonomski turbulentna vremena, status kandidata za Europsku uniju i nove vlasti – može napokon iznjedriti toliko željene reforme.

One će svakako biti bolne, onaj koji ih bude provodio vrlo lako bi mogao za to platiti političku cijenu ali one su nešto što bh. gospodarstvo može napokon postaviti na zdrave noge.

Nažalost po sve u BiH, nove vlasti se bave isključivo same sobom i kako 'pokopati' oporbu, a sve drugo im nije na listi prioriteta. Ispraznim floskulama i prizemnim populizmom spasiti neće niti sebe (teško je očekivati da njihovi glasačko tijelo opet u iole značajnoj mjeri svoje povjerenje da 'trojci'), a kamoli narode i žitelje ove zemlje.

BiH je godinama vapila za promjenama na političkom nebu, a sada je žalosno gledati kako 'trojka' svojim potezima pokazuje kako su te promjene u mnogo toga na gore. Bez nekih radikalnih rezova u politici novih vlasti ono će samo značiti jačanje i cementiranje sadašnje oporbe na vlasti u idućih desetak godina.