Izvoz u travnju 'skočio' za skoro 60 posto što je jasan znak oporavka

Piše: Dragan Bradvica
dragan@dnevni-list.ba
Nakon vrlo teške godine u ekonomskom smislu svima u Bosni i Hercegovini potrebne su dobre vijesti i oporavak. A on čini se polako dolazi, barem sudeći prema najnovijim podacima o vanjskotrgovinskoj razmjeni.
Tako je izvoz iz BiH u travnju ove godine veći za 59,8 posto nego u travnju prošle godine – ove godine izvoz je bio 1,11 milijardi maraka, a prošle godine 696,5 milijuna maraka.
Nesporno je kako je ovakav rast rezultat toga što smo u travnju prošle godine bili 'pod ključem' i praktički je sve u državi stalo ali iz vida nikako ne smijemo ispustiti kako je već tri mjeseca za redom naš izvoz veći od milijardu maraka mjesečno, a što sugerira vrlo dobar oporavak naših izvoznika. Ukoliko bi se stvari nastavile kretati u ovom smjeru već ove godine možemo očekivati značajniju stopu rasta ekonomije.
Dodajmo kako i uvoz bilježi rast u travnju za 49,8 posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije.
Razmjena u prva četiri mjeseca
- U razdoblju siječanj-travanj 2021. godine izvoz je iznosio četiri milijarde 178 milijuna maraka, što je za 25,7 posto više nego u istom razdoblju 2020., dok je uvoz iznosio šest milijardi 100 milijuna maraka, što je za 12,5 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 68,5 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio milijardu 923 milijuna maraka, navodi se u priopćenju Agencije za statistiku BiH.
Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio 662 milijuna maraka, što je za 27,5 posto više nego u istom razdoblju 2020., dok je uvoz iznosio 761 milijun maraka, što je za 15,1 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 87 posto. Nadalje, izvoz u zemlje EU je iznosio tri milijarde 103 milijuna maraka, što je za 27,4 posto više nego u istom razdoblju 2020., dok je uvoz iznosio tri milijarde 713 milijuna maraka, što je za 12,9 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 83,6 posto.
Oporavak industrije
Pogled na kretanje robne razmjene u pojedinim djelatnostima pokazuje da su predvodnici rasta proizvodnja običnih metala sa rastom od 49,7 posto, proizvodnja oružja i municija gdje je izvoz veći za 39,1 posto, a u porastu je i izvoz proizvoda prehrambene industrije 11,3 posto itd. Važno je dodati kako rast bilježe i one grane koje su bile itekako pogođene lockdownom, poput tekstilna industrija i industrija obuće koje bilježe rast u ovoj godini veći od 11 posto.
Oporavak ekonomije unutar EU vrlo dobro se odrazio i na BiH, a s obzirom na ubrzano cijepljenje diljem Europe očekuje se daljnja normalizacija života i vraćanje u 'staro normalno'. To su svakako ohrabrujuće vijesti za ekonomiju kako EU tako i one u regiji, koja novonastalu situaciju i poremećaje u snabdijevanju određenim proizvodima s Dalekog istoka može itekako iskoristiti za razvitak vlastite industrije i značajniji rast izvoza u zemlje Unije.
Ukoliko bi BiH preuzela samo dio tog 'kolača', te postali snabdjevači EU određenih proizvoda koji su do sada uglavnom dolazili iz Kine i drugih država te regije jasno je kako bi napokon doživjeli ekonomski boom. Hoće li tome uistinu biti tako, ostaje da vidimo.