Broj djece u Japanu smanjuje se već 44. godinu zaredom te je dosegao rekordno nisku razinu, pokazali su podaci, dok se zemlja suočava s demografskom krizom koju dodatno naglašava pad stope nataliteta i ubrzano starenje stanovništva.

Broj djece u dobi od 14 godina i mlađe 1. travnja iznosio je 13,66 milijuna, što je smanjenje od 350.000 u odnosu na prethodnu godinu. Djeca čine svega 11 posto ukupnog stanovništva Japana, koje je prošle godine iznosilo 123,4 milijuna, što predstavlja blagi pad u odnosu na prethodnu godinu, prenosi CNN.

Za usporedbu, udio djece u stanovništvu iznosio je približno dvadeset i jedan posto u Sjedinjenim Američkim Državama 2023. godine i sedamnaest posto u Kini 2024., prema odgovarajućim vladinim podacima. Demografska kriza postala je jedno od najhitnijih pitanja Japana, s kontinuiranim padom stope nataliteta unatoč naporima vlade da potakne mlade ljude na sklapanje brakova i osnivanje obitelji.

Stopa fertiliteta u Japanu – prosječan broj djece koju žene rađaju tijekom života – posljednjih je godina ostala relativno stabilna na jedan cijeli tri, što je znatno ispod dva cijela jedan, koliko je potrebno za održavanje stabilne populacije.

Već desetljećima prisutan je silazni trend koji je također doveo do toga da broj umrlih svake godine nadmašuje broj rođenih, uzrokujući smanjenje ukupnog stanovništva – s dalekosežnim posljedicama za radnu snagu, gospodarstvo, sustav socijalne skrbi i društvenu strukturu Japana.

U 2024. godini zemlja je zabilježila 1,62 milijuna smrtnih slučajeva, što je dvostruko više od broja rođenih. Broj sklopljenih brakova neznatno je porastao, za oko 10.000 u odnosu na prethodnu godinu, ali je i dalje ostao nizak, pokazali su podaci, dok je istodobno porastao i broj razvoda.

Stručnjaci navode kako se očekuje da će se pad nastaviti barem još nekoliko desetljeća te da je u određenoj mjeri nepovratan zbog strukture stanovništva zemlje. Japan je „superstara” nacija, što znači da je više od dvadeset posto stanovništva starije od 65 godina. Ukupno stanovništvo zemlje iznosilo je 123,4 milijuna u 2024., no očekuje se da će do 2065. pasti na oko 88 milijuna.

Postoji nekoliko čimbenika koji objašnjavaju zašto se sve manje ljudi odlučuje vjenčati i imati djecu, kažu stručnjaci, uključujući visoke troškove života u Japanu, stagnaciju gospodarstva i plaća, ograničen stambeni prostor te zahtjevnu radnu kulturu zemlje.

Japan ima duboko ukorijenjenu kulturu prekomjernog rada. Zaposlenici u različitim sektorima izvješćuju o iscrpljujućim radnim satima i velikom pritisku nadređenih, što mnoge mlade ljude u reproduktivnoj dobi usmjerava prema karijeri umjesto prema osnivanju obitelji.

Vlada je, međutim, nastojala ublažiti učinke promjenjivih demografskih kretanja, pokrenuvši nove državne agencije posebno usmjerene na poticanje nataliteta i sklapanja brakova. Pokrenute su inicijative poput proširenja kapaciteta dječjih vrtića, pružanja stambenih subvencija roditeljima, a u nekim gradovima čak i isplate novčanih poticaja parovima za rađanje djece.

I susjedne zemlje suočavaju se s padom broja stanovnika, kao i neke europske države poput Španjolske i Italije. Međutim, za razliku od mnogih istočnoazijskih zemalja, europske su države bile znatno otvorenije prema imigraciji kako bi ublažile starenje svojih društava.

Kina, donedavno najmnogoljudnija zemlja svijeta, zabilježila je treću uzastopnu godinu pada broja stanovnika u 2024., pri čemu je broj umrlih nadmašio broj novorođenih. Indija je sada pretekla Kinu po broju stanovnika, prenosi N1.