Ispitivanja u kojima je sudjelovalo 1.077 osoba pokazala su da je im je cjepivo pomoglo u proizvodnji antitijela, a T-limfociti bili su u mogućnosti boriti se protiv koronavirusa.

Otkrića su vrlo obećavajuća, ali još je prerano govoriti o tome je li cjepivo dovoljno da priži zaštitu te su potrebna dodatna istraživanja. Velika Britanija već je naručila 100 milijuna doza cjepiva, piše BBC.

Cjepivo nazvano ChAdOx1 nCoV-19 razvija se neviđenom brzinom. Napravljeno je od virusa koji uzrokuje prehladu kod čimpanzi, izmijenjeno kako ne bi uzrokovao infekcije kod ljudi te kako bi više sličilo koronavirusu.

Znanstvenici su u tome uspjeli tako što su prebacili genetske upute za "šiljasti" protein koji je u koronavirusu ključni alat za napad na zdrave stanice. To znači da cjepivo nalikuje koronavirusu i imunološki sustav se može "naučiti" kako ga napadati.

Cjepivo je sigurno, ali postoje i nuspojave koje nisu bile opasne. Naime, 70 posto ljudi razvilo je vrućicu ili glavobolju. Znanstvenici kažu kako se nuspojave mogu riješiti paracetamolom.

"Ima još puno posla prije nego što potvrdimo da će naše cjepivo pomoći u borbi s pandemijom, ali ovi rezultati su obećavajući", rekla je profesorica Sarah Gilbert sa Sveučilišta u Oxfordu.

Iako su rezultati obečavajući, glavna je svrha osigurati da je cjepivo dovoljno sigurno za ljude. Ova studija ne pokazuje može li cjepivo spriječiti da se ljudi razbole ili umanjiti simptome koronavirusa. U idućoj fazi u testiranju će u Velikoj Britaniji sudjelovati više od 10 tisuća ljudi. 

Moguće je da će cjepivo biti dokazano kao efektivno prije kraja godine, no, neće biti široko dostupno. Zdravstveni djelatnici biti će prioritet jer su pod velikim rizikom od obolijevanja od koronavirusa. Cjepivo bi u široku upotrebu moglo doći najranije iduće godine. 

Svjetska zdravstvena organizacija je početkom mjeseca objavila da je u tijeku testiranje sedamnaest mogućih cjepiva protiv koronavirusa na ljudima.

U potrazi za cjepivom protiv koronavirusa trenutno se analizira više od 150 aktivnih tvari.

"Imamo široki raspon uz četiri različite vrste cjepiva", kazala je Ana Maria Henao Restrepo, odgovorna za istraživanja i razvoj u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.

Indijska farmaceutska tvrtka Zydus također je danas potvrdila kako su njeni stručnjaci počeli na ljudima klinički testirati moguće cjepivo za covid-19. Prve doze DNA cjepiva na bazi plazme pod nazivom ZyCoV-D primijenjene su danas radi testiranja na ljudima, objavila je tvrtka u priopćenju.

Obično treba 10 do 15 godina za razvoj cjepiva, no globalno širenje virusa potaknulo je bezbrojne znanstvenike i farmaceutske tvrtke na napore bez presedana u potrazi za cjepivom.

Cjepiva u širokoj primjeni sigurno neće biti još mjesecima, no prema onome što smo do sada mogli vidjeti, napravljeni su važni koraci u smjeru cjepiva protiv koronavirusa.