Piše: Dragan Bradvica

Ideja o zajedničkom tržištu zapadnog Balkana, odnosno tješnjem povezivanju regije u javnosti nazvana 'mini Schengen' još uvijek nije niti blizu realizacije. Iako se na samom početku puno razgovaralo o 'Uniji u malom', slobodnom protoku roba, usluga, kapitala i ljudi sve je ostalo na priči.

Jasno je zbog čega svaka država ima svoje dileme vezane za politička događanja u Republici Srbiji i neskrivenu želju nekih od najjačih političara za stvaranje 'srpskog sveta', pa zbog toga je na samom početku bilo jasno kako cijeli proces neće ići lako. Isto tako, kako to obično bila kada je u pitanju balkanska politika, većina se više vodi emocijama, a manje interesima i surovim izračunima. Iako otklanjanje svih barijera potencijalno može za Bosnu i Hercegovinu stvoriti problem jer tada ulazi u trku s onima koji su jači i već imaju određen prednost na stazi.

Ipak, ukoliko unutar države napokon posložili stvari i proveli nužne reforme, zajedničko tržište bila bi i ogromna šansa za posrnulu ekonomiju kojoj je nasušno potreban 'svjež zrak' i značajne stope rasta.

Brojne prednosti

Majlinda Bregu, glavna tajnica Vijeća za regionalnu saradnju (RCC), smatra kako bi uspostava zajedničkog tržišta na zapadnom Balkanu mogla donijeti daljnji rast bruto domaćeg proizvoda u regiji.

U video obraćanju objavljenom na službenoj internetskoj stranici iznijela argumente u korist uspostave zajedničkog regionalnog tržišta, ističući kako je tržište od 18 milijuna ljudi vrlo privlačno za EU i globalnu scenu. Podcrtava kako je 1,4 milijuna ljudi registrirano kao nezaposleno na zapadnom Balkanu, od čega je 173 tisuće mladih osoba, 760 tisuća žena, dodajući da je u regiji zaposleno milijun više muškaraca nego žena.

- Veće tržište znači više trgovine, više ulaganja, više prilika, inovacija, bolja digitalna rješenja, lakše poslovanje... Sve to podrazumijeva veći broj boljih poslova. Zajedničko regionalno tržište može našoj regiji donijeti dodatni rast BDP-a od 6,7 posto, koji nam je prijeko potreban, pogotovo sada kad se približavamo oporavku, poručila je Bregu.

Naglašavajući da se politike suradnje neće dogoditi ako nema domaće potpore, naglasila je potrebu da se svi obavežu ispuniti obećanje. Kao značajnu prednost zajedničkog tržišta, Bregu je naglasila slobodu putovanja za sve žitelje samo s osobnom iskaznicom, ali ne samo zbog turizma, već i zbog lakšeg učenja, rada i poslovanja u regiji, bez zapreka za strance.

Dodala je da se regija tu neće zaustaviti i da su potrebni konkretni rezultati na ovogodišnjem summitu u Berlinu. Napori regije u reformskom programu za zajedničko tržište zapadnog Balkana i zelene koridore stječu široko priznanje, a potporu su dali i ministri vanjskih poslova i razvoja zemalja G7.

Nema vremena za čekanje

Već danas je više nego izvjesno kako niti jedna od šest zapadnobalkanskih država u Europsku uniju neće ući minimalno u idućih 10 ili 15 godina. Niti države regije rade sve ono što im je domaća zadaća kako bi se približile EU, niti unutar Unije postoji spremnost da se dalje širi barem dok ne riješim svoje nagomilane probleme.

Žitelji zemalja zapadnog Balkana nemaju vremena za čekanje pa ih sve veći broj već iselio prema zapadu što je dovelo do demografskog sloma regije od kojeg se žurno mora početi oporavljati ukoliko ne želi imati potpunu katastrofu. A kako bi se do toga došlo nužne su nam europske vrijednosti – sloboda, demokracija, vladavina prava, izvrsnost i meritokracija, ekonomska sigurnost –koje će dovesti do jačanja ekonomije, većih plaća i mirovina kao i socijalnih prava. Bez toga i dalje ćemo brojati one koji odlaze i negativne prirodne priraštaje.