Dnevni.ba - PRELOADER

Je li ovo slom neuspješne hrvatske politike? Pregovori propali, HNS ostao bez četiri članice, a Čovića ponovno izblamirao sankcionirani Dodik

01 Velj 2022


Je li ovo slom neuspješne hrvatske politike? Pregovori propali, HNS ostao bez četiri članice, a Čovića ponovno izblamirao sankcionirani Dodik

Piše: V.S.Herceg

Dok su se komentari sudionika neuspjelih pregovora oko reformi Izbornog zakona već čuli, skoro nezamijećeni ostaju stavovi hrvatske oporbe.

I izvan i u Hrvatskom narodnom saboru. Nevjerojatna blamaža predsjednika HDZ-a BiH koju mu je, pred novinarima i kamerama, priredio srpski član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, bahato prekidajući presicu i javljajući se na njegov poziv, bila je samo još jedna 'točka na i".

Istodobno najavljen je izvanredni sabor HNS-a. Krnjeg, jer je u posljednju godinu dana ostao bez svoje četiri značajna članice-stranke.

Poziv prijatelja i polaganje računa

-Ne bih komentirao telefonske pozive i javljanje bilo čija, pa tako ni gospodina Dodika i Čovića, jer to sve govori o njemu, odnosno, njima. Ako je pozvao prijatelja Dodika, predsjednika stranke i položio mu račune o onome što se događalo, umjesto da polaže račune svojim biračima koji su za njega glasali i hrvatskom narodu. Mislim da se tu nema što komentirati - sve je viđeno, kazao je kratko za Dnevni list predsjednik HRS-a Slaven Raguž.

Kako je potvrdio, njegova stranka više nije članica HNS-a.

-Svoje članstvo smo zamrznuli od svibnja 2019., a HNS smo napustili na posljednjem Saboru, rekao je Raguž, čija stranka je bila iznenađenje izbora u Mostaru sa svoja tri vijećnika u Gradskom vijeći Mostara.

I u Čapljinskoj neovisnoj stanci - Čapljina u srcu, snažnoj oporbi u tom gradu, smatraju da aktualna vodeća politika bh Hrvata vodi taj narod u propast i nestanak.

-Jasno je na kojoj je razini prisnosti komunikacija Milorada Dodika i Dragana Čovića, no to je bio i egzaktan dokaz javnosti tko je mentor, a tko učenik. Jasno je da je politika Dodika i Banja Luke izravno povezana s Beogradom, a tako na žalost i vodeća hrvatska politika. Mi smo problem jer pričamo o takvoj politici, a na koncu, najviše smo ugroženi od svoga, kazao je za Dnevni list Pero Previšić, jedan od osnivača Čapljinske neovsine stranke.

On, nadalje, ističe: "Iz BiH ni 2%, bolje kazati nitko, nije otišao zbog Izbornog zakona, već jer nema posao, egzistenciju i ne vidi budućnost u vlastitoj zemlji. Bošnjačka politika je takva kakva jest, ali i ići u Banja Luku govoriti pred Narodnom Skupštinom RS-a, dok istodobno biskupa Komaricu ušutkuju jer progovara o ratnom protjerivanju Hrvata iz tog entiteta i njihovoj obespravljenosti, je neprihvatljiva politika".

Nema "otopljavanja s Bošnjacima"

Podsjetimo, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS), Nedeljko Čubrilović 24. siječnja je uputio pismo Bakiru Izetbegoviću, predsjedniku SDA i predsjedniku HDZ BiH, Draganu Čoviću, u kojem ih poziva da nazoče i obrate se na posebnoj sjednici NSRS-a, planiranoj za 1. veljače, na kojoj bi se raspravljalo o političko-ekonomskoj situaciji u BiH.

Izetbegović je ovaj poziv odbio, poručivši kako je “iznalaženje najprihvatljivijih rješenja za državu BiH stvar je državnih institucija, a ne entitetskih” te da “može biti razmatrano samo u Parlamentarnoj skupštini BiH i ostalim nadležnim državnim institucijama”.

Po svemu sudeći, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović govorit će u NS RS-a, parlamentu manjeg bh entiteta koji je stavio izvan snage tzv. Inzkov zakon o negiranju genocida i veličanju osoba osuđenih za ratne zločine.

Za očekivati je da će Čovićevo obraćanje u Skupštini ovog entiteta dodatno pogoršati odnose s predstavnicima bošnjačkih stranaka. Također, za podsjetiti je i na današnju izjavu predsjednika SBB BiH Fahrudina Radončića koji je kazao da “što su bošnjačko-hrvatski odnosi slabiji, Dodik jača”. Čini se da će jačati i dalje, te da od "otopljavanja hrvatsko-bošnjačkih odnosa", za sada nema ništa.

-Ne postoji odluka HNS-a o odlasku Dragana Čovića u Narodnu Skupštinu RS-a, te prema tome, on može istupati samo ispred HDZ-a, kazao je za Dnevni list Nikola Raguž, predsjednik HSP BiH, jedne od članica HNS-a.

Raguž je rekao da nije imo velika očekivanja od pregovora u Neumu te da je situacija i dalje neizvjesna. 

HNS ostao bez značajnih članica

Kako su mnogi i očekivali, pregovori domaćih predsjednika stranaka oko reforme izbornog zakona, a uz posredovanje međunarodne zajednice, nisu rezultirali i konačnim dogovorom. Ponovno dolaze i kontradiktorne informacije os sudionika pregovora, prvenstveno Bakira Izetbegovića, predsjednika SDA, koji je potvrdio da je "Dom naroda riješen" te da, "iako nije završen cjelokupan posao, stavovi su približeni i ide se dalje".

S druge strane, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović također je izjavio da "postoji određeni iskorak s dobrim osnovom", ali da nije optimističan te je "vrijeme isteklo". Nastavak pregovora najavljen u sljedećim danima, a za 19. veljače već prije je najavljeno izvanredno HNS čiji je legitimitet upitan.

Naime, u posljednjih godinu dana HNS je ostao bez čak svoje četiri značajne članice-stranke koje su istupile iz ove Udruge, a SIP je za dvije zabranio kandidiranje na izborima.

Iz HNS-a su istupile HRS predsjednika Slavena Raguža, Hrvatska nezavisna lista (HNL) predsjednika dr. Josipa Perića, Neovisna Čapljinska stranka predsjednika Mirka Vasilja i Hrvatski savez HKDU Hrast predsjednika Pere Barbarića.

Neizvjesnost

Povrh svega, Središnje izborno povjerenstvo BiH u studenom prošle godine izreklo je administrativnu mjeru uskraćivanja prava kandidiranja na sljedećim izborima za 15 političkih stranaka, zbog nedostavljanja financijskih izvješća za 2020. godinu.

Među njima i za dvije stranke, članice HNS-a: Hrvatskoj stranci prava Bosne i Hercegovine, predsjednika Stanka Primorca i Hrvatskoj seljačkoj stranci Bosne i Hercegovine (HSS BiH) predsjednika Marija Karamatića.

Podsjetimo, Dr. Josip Perić, predsjednik HNL-a, nedavno je u intervjuu za Dnevni list o svom istupanju iz HNS-a kazao: "Šanse za povratak ima, ako će se stvari promijeniti na način da HNS služi svojoj svrsi, a ne da bude instrument jedne opcije i jednog čovjeka. Sve što je u interesu Hrvata mi smo voljni podržati, bili unutra ili ne. HNS je potreban Hrvatima u BiH i potrebno je da cijeli intelektualni i politički vrh Hrvata u BiH bude uključen u Sabor. Takva institucija bi morala donositi strateške planove za Hrvate u BiH. Sve ono što je u interesu Hrvata u BiH voljni smo podržati, ali sigurno ne želimo biti fikusi i čuvati leđa onima koji to nisu zaslužili".

Međutim, sadašnji HNS-a sa svojih 10 članica, od kojih dvije nemaju pravo izlaska na izbore, gdje je daleko najjači HDZ BiH, a značajniji izborni rezultat bilježe Hrvatski nacionalni pomak Ivana Vukadina, bivšeg HDZ-ovca, te HSP BiH Nikole Raguža i donekle HDZ 1990 koji je pretrpio snažan poraz u Mostaru ostavši bez ijednog vijećnika, dok su izborni rezultati ostalih članica minorni - daleko je od "svehrvatske institucije".

Pitanje je kakav odgovor može dati HNS pritisnut ozbiljnim najavama sankcija za predsjednika Čovića i vrlo neizvjesnim ishodom u slučaju odluke o radikalizaciji budućih političkih poteza?

DNEVNI


U novom broju donosimo

Novi broj

23 Stu 2024

U novom broju donosimo

Novi broj

22 Stu 2024

U novom broju donosimo

Novi broj

21 Stu 2024