Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Sud Bosne i Hercegovine (BiH) jučer je u prvostupanjskoj presudi osudio Kemala Čauševića, bivšeg direktora Uprave za neizravno oporezivanje (UNO), na devet godina zatvora, u aferi poznatoj pod imenom 'Pandora', zbog pranja novca i primanja dara i drugih oblika koristi.

Prema presudi, oduzet će mu se i imovina vrijedna 1,72 milijuna KM te 575.239 KM. Anes Sadiković, trgovac tekstilom koji je optužen sa Čauševićem, osuđen je na dvije godine zatvora zbog davanja dara i drugih oblika koristi. Treći optuženi u ovom predmetu, Sedinet Karić, nakon sporazumnog priznanja krivice osuđen je na godinu dana zatvora zbog davanja dara i drugih oblika koristi.

Čaušević je u izjavi nakon presude kriminalcima nazvao sudca Ranka Debevca i bivšu tužiteljicu i sutkinju Meddžidu Kreso te je najavio objavljivanje do sada neviđenih informacija o korupciji u pravosuđu.

Čaušević: Ovo je sramota suda

Nakon što mu je izrečena prvostupanjska presuda Kemal Čušević je izjavio je “to sramota Suda jer se okorjeli kriminalci presuđuju na po pet godina zatvora”. Čauševć je rekao da je bivša zamjenica glavnog tužitelj Tužiteljstva BiH i bivša predsjednica Suda BiH, "Meddžida Kreso sedam godina štitila Sedineta Karića, koji je bio jedan od optuženih u ovom slučaju pa se nagodio da svjedoči".

Bivši direktor Uprave za neizravno oporezivanje BiH, kazao je kako je osuđen samo zbog toga što je razotkrio “kriminal koji se radi u pravosudnim institucijama”. Poručio je: “Ja sam moralna vertikala za Ranka Debevca, Dubravka Čamparu i Olega Čavku, kunem se Bogom”. Optužio je Debevca da je sve vrijeme vršio pritisak na tužilaštvo i sud, da podignu optužnicu i osude ga. “Sve ovo ne bi bilo moguće da nisu dva najveća kriminalca ovdje – Oleg Čavka i Dubravko Čampara. Ranko Debevac je sve započeo i krenula je odmazda na mene”, rekao je Čaušević. Kako je rekao, podnijet će apelaciju i kazao da ima sina kojem su uzeli sve što je on pošteno zaradio. “Uzeli su mi tri stana koje sam kupio prije nego što sam se zaposlio u UNO”, rekao je Čaušević. “Uzeli su mi stan u kojem sam se rodio”, dodao je on.

Nepravomoćno osuđeni Čaušević kriminalcima je nazvao i državne tužitelje Olega Čavku i Dubravka Čamparu, te je ustvrdio da Sedinet Karić nije vratio nezakonito stećenu imovinsku orist od 2,7 milijuna KM. 

"On nije vratio nijedan fening jer su ga štitili Meddžida Kreso kriminalka i Ranko Debevec kriminalac. S obzirom da sam ja razotkrio tu njihovu spletku, oni su morali zaštititi svoju presudu Sedinetu Kariću kojeg su osudili na godinu dana, što je bilo razumljivo. Ali, zamislite, u presudi su stavili da je on čestit čovjek i da je vratio svu protupravnu imovinsku korist. On to nikada nije vratio, a što se može i provjeriti. Naravno, ovo sve ne bi bilo moguće da nisu tu dva najveća kriminalca u BiH, Oleg Čavka i Dubravko Čampara zaštitnik narko mafije u BiH", rekao je Čaušević novinarima nakon izricanja presude.

Ja ne znam što će sa mnom biti

"Ja ne znam što će sa mnom biti. Žalit ću se. Što se tiče imovine, radim 27 godina. 1986. sam registrirao prvo privatno poduzeće, ti podatci postoje, držao štandove prije rata, kao najbolji student Ekonomskog fakulteta postao sam direktor građevinskog poduzeća, Ante Marković mi je dodijelio priznanje, bio sam direktor u četiri banke, radio kao pomoćnik ministra federalnog ministarstva financija, bio direktor uprave za neizravno oporezivanje i oni kažu nalaz vještakinje Jasminke Kalisić, koja je 40 godina radila u Ljubljanskoj banci i otišla u mirovinu, ne valja. Kažu da ja za tih 27 godina nisam zaradio niti jedan fening, a ja sam za tih 27 godina zaradio 1,8 milijun KM. Ni jednu svoju nekretninu nisam kupio na bilo kakav nezakonit naćin. Dođe plaća od UNO, od Bor banke, od Poštanske banke, Union banke, od Federalnog ministarstva financija, nakupi se, i ja kupim nekretninu", govorio je Čaučević o porijeklu svoje imovine nakon izricanja presude.

On je istaknuo kako nije žrtva političke odmazde već sudca Ranka Debevca.

"Ja nisam žrtva političke odmazde, kao što neki  misle. Ja sam žrtva nesposobnog i kriminalca Ranka Debevca. Čuli ste u završnim riječima, predsjednica kaže da sam im se ja obraćao i vrijeđao ih. Ja ih nisam vrijeđao, samo sam iznosio činjenice. Naravno, ja imam puno toga kazati i o pet tužitelja i šest sudaca, ali to ćemo na jednoj široj konferenciji za medije gdje ću pokazati sve dokumente", rekao je osuđeni Čaušević.

Afera 'Pandora'

U veljači 2017. godine, nakon opširne istrage, tužitelj Posebnog odjela za organizirani kriminal, gospodarski kriminal i korupciju, podigao je optužnicu protiv: Kemala Čauševića rođenog 1966. godine u Sarajevu, Anesa Sadikovića, rođenog 1976. godine u Prijepolju i Sedineta Karića, zv.“Sido“, rođenog 1969. godine u Srebreniku

Optuženi su se teretili da su, Čaušević kao direktor Uprave neizravnog oporezivanja (UNO) BiH, tijekom 2007. godine, stupio u kontakt s uvoznicima velikih količina tekstila iz Turske, Kine i Mađarske u BiH, optuženima Anesom Sadikovićem i Sedinetom Karićem, koji su vlasnici više pravnih osoba-poduzeća koja se bave uvozom, te im je obećao povlašteni status prilikom uvoza za njihova poduzeća, u vidu smanjenih iznosa za carinjenje, izbjegavanja detaljnih pregleda i priznavanja faktura za koje je znao da su na njima netočni podaci, tražeći da mu Sadiković i Karić, kao protuuslugu, daju iznos od 1000 KM po uvezenom kamionu, što su navedeni pristali i novac mu donosili i davali na različitim lokacijama u Sarajevu i Banja Lucii.

Prema optužnici, tako je nanesena višemilijunska šteta proračunu i svim građanima BiH, jer nisu naplaćivani stvarni iznosi carine, a optuženi Sadiković i Karić su optuženom Čauševiću u periodu od 2007. do 2011. godine, za uvoz više od 1700 kamionskih isporuka tekstila, dali iznos od 1,72 milijuna KM i to Anes Sadiković, oko 1,2 milijuna a od Sedinet Karić od oko pola milijuna KM.

Optuženi Čaušević Kemal teretio se da je novac pribavljen činjenjem kaznenih djela, bez kreditnog zaduženja, stavljao u legalne tokove kupovinom većeg broja skupocjenih nekretnina i zemljišta u Sarajevu i okolici u iznosu od oko 1,2 milijuna KM. Navedene nekretnine su blokirane na zahtjev tužiteljstva i prema Sudu BiH je upućen prijedlog za oduzimanje imovine stečene izvršenjem kaznenih djela.

Čaušević se dodatno se teretio da je zlouporabio službeni položaj i poduzećima koja su sudjelovala u proceduri javne nabavke za usluge tiskanja kontrolnih markica na vrijednosnom papiru, za potrebe UNO BiH, omogućio nezakonitu uplatu sredstava u iznosu od oko 200 000 KM, zbog navodne štete nastale u konkurentskom postupku, iako stvarne štete nije bilo.

Za što su se teretili optuženi

Optuženi Kemal Čaušević, teretio se za kaznena djela zlouporabe službenog položaja (čl.220), pranja novca (čl.209.) i primanje dara i drugih oblika koristi (čl.217) iz Kaznenog zakona BiH; optuženi Anes Sadiković, za kaznena djela davanja dara i drugih oblika koristi (čl.218) Kaznenog zakona BiH, a optuženi Sedinet Karić, za kaznena djela davanja dara i drugih oblika koristi (čl.218) Kaznenog zakona BiH.

Kako su tada priopćili iz Tužiteljstva BiH, Navode optužnice tužiteljstvo će dokazivati pozivanjem oko 50 svjedoka i stručnih vještaka i prilaganjem više od 100 dokaznih materijala, a tužiteljstvo je provodilo istragu i prema više osumnjičenih osoba, među kojima i dužnosnika UNO BiH.

Čaušević je uhićen u lipnju 2014. zajedno sa još 53 osobe u akciji “Pandora”, koja se smatra jednom od najvećih poslijeratnih afera u BiH. Među uhićenima su bili i zaposlenici UNO, kao i carinskih terminala, a Sadiković se predao dan poslije.

Konačnu presuda je na Apelacijskom vijeću Suda Bosne i Hercegovine. Pojedini su mišljenja da je državi pričinjena šteta koja zapravo iznosi stotine milijuna KM te da su u navodne nezakonitosti bili involvirani mnogi drugi visokopozicionirani pojedinci bliski Čauševiću, koji je u to vrijeme bio kadar Stranke demokratske akcije (SDA).

Prilikom uhićenja u lipnju 2014. godine, Čaušević je novinarima, koji su snimali njegovo uhićenje, rekao: “Ovo je najsretniji trenutak u mom životu”.

Čauševićev iskaz: Mnogi visokopozicionirani političari tražili financijske povlastice

U faksimilu Čauševićevog iskaza koji je objavila novinska agencija Patria navedena su imena političara koji su od njega tražili ogromne financijske povlastice za određene firme ili druge usluge, a među njima su: Nikola Špirić, Dragan Čović, preminuli lider SDA Sulejman Tihić, Milorad Dodik, Aleksandar Džombić, Vjekoslav Bevanda, v.d. ministra sigurnosti Mladen Čavara, zastupnici SDA u Zastupničkom domu PS BiH Šemsudin Mehmedović i Sadik Ahmetović, te sadašnji direktor UNO Miro Džakula.

Čaušević je u svom iskazu naveo da je Milorad Dodik dugo vremena od njega tražio da na mjesto pomoćnika direktora Sektora za carine postavi Zdravku Cvjetinovića koji je u akciji ”Pandora” uhićen kao drugi najvažniji čovjek u aferi teškoj više od dvije milijarde KM.

“Milorad Dodik dugo vremena je vršio pritisak na mene da na mjesto šefa carina stavim Cvjetinovića, a na mjesto šefa Odjeljenja za kontrolu velikih poreznih obveznika Dubravka Prstojevića. U tim pritiscima sudjelovao je i Velibor Šotra, osoba vrlo bliska Miloradu Dodiku” – izjavio je Čaušević.

On tvrdi da Dodiku nije izašao u susret po pitanju Prstojevića jer za tako nešto nije bilo zakonskih mogućnosti, ali da je jedna od prvih odluka njegovog nasljednika u direktorskoj fotelji Mire Džakule bila upravo postavljenje Dubravka Prstojevića na poziciju koju je tražio Dodik.

Dobar dio Čauševićevog iskaza odnosi se na ”usluge” koje je od njega tražio Nikola Špirić, a koje su se odnosile na povrat poreza, oslobađanje od carine i zapošljavanje. Čaušević je, također, optužio Špirića za uzimanje mita.

Odmah nakon imenovanja na poziciju predsjedavajućeg Vijeća ministara, Špirić je od Čauševića zatražio da Goranu Marinkoviću, odnosno njegovom poduzeću ”Marinković Comerc”, vrati porez od 500.000 KM. Akt Porezne uprave RS kojim se zahtijevao povrat PDV-a bio je nečitko potpisan i nije se vidjelo tko je njegov potpisnik, pa je Čaušević zadužio svog pomoćnika Dževada Nekića da provjeri o čemu se radi.

“Vrlo brzo, možda poslije pola sata, nazvao me Špirić i verbalno me napao i stavio mi do znanja da nije zadovoljan mojim ponašanjem. Obratio mi se riječima: ”Nisam to očekivao od tebe, lijepi moj direktore!”

Bilo mi je jasno da nešto nije uredu, jer što bi se on brinuo o nečemu što je zakonito, a ukoliko je sve čisto, zašto bi bilo kome smetalo da se provjeri” – naveo je Kemal Čaušević u svojoj izjavi.

Pola milijuna je, priznao je, nakon Špirićeve intervencije vraćeno bez dodatnog problematiziranja firmi ”Marinković Comerc” jer ”nije želio  remetiti dobre odnose s premijerom”.

Uloga Nikole Špirića

“To je osoba (Marinković, op.a.) koja ima specijalan odnos sa Nikolom Špirićem i Špirić mu koristeći svoj položaj konstantno pomaže. Marinković je bio predmetom naše istrage u isto vrijeme za praktično iste stvari kao poznati slučaj ”Čago” (utaja poreza i pranje novca, op.a. ) u kojem je podignuta optužnica”, tvrdi Čaušević, objašnjavajući da je i u slučaju Marinković UNO podnijela izvješće, ali da istraga nikada nije završena i provedena jer je ”bio zaštićen”.

Prema navodima bivšeg direktora UNO, na zahtjev Nikole Špirića i bivšeg pravobranitelja BiH Dragice Miletić, u hotelu Šeher primio je Marinkovića koji je pokazao zabrinutost za svoju sudbinu i strah da će ”odmah nakon Čaga i on biti uhićen”.

“On je meni tada priznao da ima nešto njegove krivice, a da je to manje u odnosu šta radi Kekerović (Mladen Kekerović i još osam lica optuženi su za organizirani kriminal, poreznu utaju i nezakonit povrat PDV-a u iznosu od 10 milijuna KM, op.a.)”, stoji u Čauševićevoj izjavi.

Interesantno je da se odmah nakon ovog susreta, prema vlastitom priznanju, Čaušević u hotelu Holiday in, sastao s pravobraniteljicom Dragicom Miletić i tužiteljem Dragicom Glušac koja je zadužila Marinkovićev predmet koji nikada nije završen.

“Bojim se da iza svega stoji Nikola Špirić. Goran Marinković mi je otvoreno rekao da plaća Nikolu Špirića, jer mu se isti nameće”, kazao je Čaušević u svoj iskazu.