Je li priča o izmjenama Izbornog zakona BiH okončana prije nego je ozbiljno i počela?
Piše: Dragan Bradvica
dragan@dnevni-list.ba
Svi rokovi koje je sam postavljao lider HDZ-a BiH Dragan Čović oko izmjena i dopuna Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje bi u ravnopravan položaj s druga dva konstitutivna naroda stavio i Hrvate poodavno su istekli, a da se nije niti milimetra pomaklo ka konačnom rješenju.
Prošle i ove godine bilo je nebrojeno sastanaka i svakojakih usuglašavanja, nakon njih su redovno dolazile iste izjave o tome kako se svi sada bolje razumiju, kako stvari idu na bolje, kako će se pregovori intenzivirati itd. Ali u praksi smo dobivali jedno veliko ništa.
SDA ali i sve druge stranke sa sjedištem u Sarajevu i dalje imaju svoju agendu, stranke okupljanje oko Hrvatskog narodnog sabora (ali i druge koje trenutno tu nisu) i dalje zastupaju koncept legitimnog zastupanja i principu konstitutivnosti, stranke iz RS-a vagaju što je njima u interesu.
Međunarodna zajednica je ipak zaokupljanja mnogo većim problemima nego je to Izborni zakon u BiH, sada se otvorio i ogroman problem s Afganistanom, tako da je teško očekivati njihovu veću posvećenost bh. političkom blatu. Je li priča oko izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH okončana prije nego je i počela? Čini se da je.
Daljnja zatezanja
Dok je početkom ove godine bilo barem malo nade kako bi se moglo doći do nekog rješenja, sada se i ta nada gasi. Osim ovog političkog dijela, Izborni zakon BiH je nužno mijenjati i u onom tehničkom kako bi se napokon spriječile ogromne zloupotrebe, te da napokon odlučuju birači, a ne raznorazne makinacije.
Upravo na tom dijelu najviše inzistira međunarodna zajednica. Ipak, bez političkog dogovora oko izbora članova Predsjedništva BiH i domova naroda jasno je kako neće biti niti izmjena u ovom tehničkom dijelu, tim više što najvećem broju stranaka na vlasti i ne odgovara čista situacija i pošteni izbori.
Dakle, po tko zna koji put opet smo na početak s tim da sada imamo i potpunu blokadu državne razine vlasti od strane političkih predstavnika RS-a pa sve da se hrvatske, bošnjačke i one stranke koje sebe smatraju građanskim i dogovore oko Izbornog zakona BiH jako je teško očekivati da bi u neko skoro vrijeme uspjeli nagovoriti zastupnike iz RS-a da uopće dođu u Parlamentarnu skupštinu BiH, a kamoli da još i glasaju za ono što su ovi dogovorili. Tim više jer i oni imaju određene zahtjeve, a kako su trenutno u bojkotu nema ih niti će ih biti (barem kako sami kažu) na bilo kakvim pregovorima.
Svima je jasno kako vrijeme polako curi, kako je za dogovor ostao tek rujan ili početak listopada jer ukoliko ga do tada ne bude u izbornoj godi ga sigurno neće biti.
Bh. gordijski čvor je još zategnutiji, a nitko niti ne pokušava ga raspetljati. Upravo suprotno.
Reakcija Izetbegovića
Jer niti u naznakama nema dogovora na relaciji Čović i lider SDA Bakir Izetbegović. To je sam Izetbegović poručio prilikom posjete Krajini.
- Treba se rješavati pitanje načina odlučivanja u domovima naroda. Mislim da smo uspjeli nametnuti neki balans stvari jer ako HDZ hoće priču oko implementacije presude 'Sejdić i Finci' iskoristiti na način da se nešto jamči hrvatskom korpusu u BiH onda treba biti svjesna da diskriminaciju koju trpimo u parlamentima na federalnoj i na državnoj razini moramo uklanjati. Diskriminaciju u kojoj politička manjina predstavnika parlamentaraca vlada nad voljom većine. Trebat će odustati od toga. Ne mogu se dobiti 'i jare i pare', poručio je Izetbegović.
Dakle, traži se ono na što politički predstavnici Hrvata teško da će ikada pristati jer bi se time itekako slabio položaj domova naroda.
U svakom slučaju čeka nas vrela politička jesen u BiH ali takva je bila gotovo svaka u posljednjih 26 godina. Ono što je najgore što redovno iz toga najdeblji kraj izvuku obični žitelji kojima je sve to dozlogrdilo pa se već godinama masovno iseljavaju iz BiH.
.webp)
