Priredila: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Nova hrvatska vlada neće značajnije mijenjati smjernice prema BiH, sve dok politički predstavnici Hrvata u BiH budu u istoj interesnoj ravnini sa Zagrebom. No, konce bi mogao pomrsiti američki pritisak na Dragana Čovića, piše Deutsche Welle.

Hrvatski Sabor je konstituiran, novoj vladi Andreja Plenkovića izglasano je povjerenje, a vanjska politika u dijelu koji se odnosi naBosnu i Hercegovinu ne bi se trebala mijenjati. Barem prema najavama zvaničnog Zagreba.

“Nastavit ćemo odličnu suradnju kao i do sada i davati podršku Bosni i Hercegovini na europskom putu“, rekao je Plenković nakon izbora koji su održani sredinom travnja.

Zbog Hrvata u BiH hrvatska politika ima značajnu refleksiju na cijelu regiju, ali i na unutarnja pitanja u zemlji. Politički analitičar iz Zagreba Davor Gjenero, ne vjeruje da će biti neke značajnije promjene u odnosima prema BiH i Hrvatima kao jednom od konstitutivnih naroda.

Desni populizam

„Veći utjecaj na promjenu politika bi mogli imati predstojeći predsjednički izbori, nego promjena vlade, posebno ako se uzme u obzir da i vanjska politika ali i njen planer Plenković, ostaju u istim rukama“, kaže Gjenero, koji vjeruje da se njegov transfer u europske institucije, što je bila jedna od opcija, po svemu sudeći neće dogoditi u ovom mandatu, što bi sve trebalo zadržati na istim osnovama kao i do sada.

Pukotine u vanjskoj politici Hrvatske koje su u proteklom razdoblju bile vidljive u različitim politikama predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića, ne bi dalje trebaleizazivati veće probleme kada je riječ o odnosima Hrvatske i BiH, smatraju analitičari. Ipak, skretanje vlade u Zagrebu „u desno“ u odnosu na prethodnu, prvenstveno izbacivanjem SDSS-a Milorada Pupovca i koaliranje s Domovinskim pokretom čiji je uvjet bio vlada bez Srba, pokazuje da se ni Hrvatska nije uspjela oduprijeti globalnom trendu u Europi, kroz porast desnog populizma, kaže politička analitičarka iz Banjaluke Tanja Topić. Taj proces, naglašava Topić, može utjecati samo na unutarnja pitanja Hrvatske.

„Mislim da je ovo skretanje prvenstveno udar na unutarnju demokratizaciju i pluralizam društva. Ružna i antieuropska poruka je što u njoj nije bilo mjesta za Srbe, zahvaljujući tom novom desnom krilu unutar nje. Međutim, ne očekujem neki zaokret bitno drugačiji u odnosu prema BiH“, ističe Topić, naglašavajući da će kurs i dalje biti okrenut prema Hrvatima u BiH i da će se Sarajevo zaobilaziti u širokom luku dok u Predsjedništvu BiH sjedi Željko Komšić.

Južna interkonekcija

Nesumnjivo je da će BiH imati podršku na putu ka EU ali i NATO integracijama, oko čega međutim i dalje nema konsenzusa unutar BiH, s obzirom na to da srpska strana odbacuje bilo kakvu priču o priključenju Sjevernoatlantskom savezu. Zbog toga će odnos prema BiH biti isti kao i u prethodna dva mandata, kaže dopisnik agencije HINA iz BiH Ranko Mavrak. Pomoć ka stabilizaciji BiH, napredak prema EU-u i NATO-u, te interesi i potrebe Hrvata u BiH, bit će osnovni prioriteti.

„Bez obzira na to što je Domovinski pokret u izbornoj kampanji inzistirao na tome da tadašnja hrvatska vlada ne vodi dovoljno računa o potrebama Hrvata u Bosni i Hercegovini, to je formula kojom se željelo privući što više biračkog tijela. A u stvarnosti Domovinski pokret nema nikakvu moć da promijeni vanjskopolitičke prioritete hrvatske vlade. Plenković će njome suvereno kormilariti i u predstojećem razdoblju s kontinuitetom dosadašnje politike”, kaže Mavrak.

Osovina Dodik - Čović neće imati značajniju ulogu na politiku službenog Zagreba, smatra Mavrak, s obzirom na to da se protiv Dodika vodi sudski proces, a da je aktualni predsjednik Zoran Milanović jedini javno iskazivao razumijevanje za ono što radi Dodik, za razliku od Plenkovića.

Upravo politike Čovića i Dodika i njihovi interesi, mogli bi promijeniti smjer Hrvatske prema BiH, smatra Gjenero. Točnije u dijelu koji se odnosi na energetski sektor i uspostavljanje južne plinske interkonekcije, koju Čović već mjesecima želi staviti pod „hrvatsku kontrolu“.

Odnose bi zbog toga mogli narušiti američki pritisci, odakle je u nekoliko navrata stiglo upozorenje da se zaustavi uvjetovanje hrvatske strane i deblokira proces početka realizacije projekta južna interkonekcija. Time bi se osigurao dotok plina i preko terminala u Hrvatskoj i uzeo monopol ruskom plinu koji u BiH dolazi preko Srbije.

Čović na rubu

Sve više se u diplomatskim krugovima u BiH spominju sankcije Čoviću, kao odgovor na blokadu ovog procesa i namjere da Hrvati „drže ventil u rukama“. Gjenero kaže da Hrvatska i dalje podržava Čovića u njenom nastojanju da južnu interkonekciju gradi poduzeće koju bi osnovali kantoni s hrvatskom većinom u BiH. Ali je pitanje do kada će to trajati.

„Za sada nema naznaka da bi Hrvatska otkazala podršku Čoviću, ali ako se taj pritisak SAD-a nastavi, moguće je da se sadašnje stanje promjeni. U Hrvatskoj su se pojavila mišljenja da bi Čović morao napraviti korak unatrag dok je vrijeme, jer su geopolitički interesi povezivanja euroatlantskog prostora institucionalno daleko važniji od nekog profita na osnovu držanja ključa energetske situacije“, kaže Gjenero, navodeći da je činjenica da se „Čović ovog puta zaigrao“.

„Čović je sada jako na rubu. Može se dogoditi da padne preko tog ruba i u tom slučaju neće imati pomoć iz Zagreba. A time i politika prema BiH neće biti ista. Odnosi s Čovićem jesu važni ali nije važniji od europskog statusa političke većine“, zaključuje Gjenero, piše DW.