Ispraćaj osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića kao heroja pokazao je koliko se Srbija udaljila od EU, kažu analitičari za DW.

Sahrana Ratka Mladića, održana ovog tjedna u Beogradu uz potporu države, otvorila je u Bruxellesu pitanje koje zahtijeva hitan odgovor: može li neka zemlja težiti članstvu u Europskoj uniji, a da istovremeno osuđenog ratnog zločinca ispraća kao heroja? Za mnoge je taj događaj pokazao da proces pristupanja Srbije nije samo zastao, već da je u velikoj mjeri izgubio i politički zamah.

„EU je predugo Srbiju tretirala kao normalnu zemlju kandidatkinju“, rekla je za DW Engjellushe Morina iz Europskog vijeća za vanjske poslove, iako Beograd nastavlja nazadovati u područjima demokracije i vladavine prava.

Naim Leo Beširi iz Instituta za europske poslove u Srbijidodaje: „Vladajuća većina u Srbiji tijekom posljednjih pet godina nije provela ništa od onoga što je obećano u reformskoj agendi.“

Kandidat koji se udaljava od Europe
Oboje stručnjaka ukazuju na to da se Beograd odbija pridružiti sankcijama EU-a protiv Rusije. Demokratski standardi pogoršali su se pod nacionalističkim predsjednikom Aleksandrom Vučićem, dok su odnosi s Kosovom i dalje napeti.

Iako ga je sud Ujedinjenih naroda osudio na doživotnu zatvorsku kaznu zbog genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, Ratko Mladić je u ponedjeljak pokopan u Beogradu uz vojne počasti i prisutnost predstavnika vlasti. Predsjednik Vučić nije prisustvovao pogrebu, ali je omogućio i branio javno odavanje počasti.

Bruxelles je reagirao neuobičajeno oštro. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nazvala je te prizore šokantnima. Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa osudio je veličanje ratnih zločinaca. Povjerenica za proširenje Marta Kos otkazala je posjet Srbiji.

Je li EU bila previše popustljiva?
I Morina i Beširi ipak smatraju da to nije dovoljno. Oni vjeruju da je Vučiću predugo ostavljano previše prostora za manevar. Prema njihovom viđenju, prema njemu se postupalo kao prema nezamjenjivom partneru koji bi mogao osigurati stabilnost na zapadnom Balkanu i zadržati Srbiju vezanu uz Zapad, unatoč tome što ne poštuje temeljne europske vrijednosti.

Beširi kaže da je civilno društvo u Srbiji godinama upozoravalo Bruxelles na napade na slobodu medija, vladavinu prava i demokratske institucije. Međutim, dodaje on, EU je uglavnom zatvarala oči.

Gospodarski odnosi pokazuju koliko su snažne veze između EU-a i Srbije. Unija je najveći trgovinski partner, investitor i financijski donator Srbije. Na političkom planu, međutim, Srbija je razvila blisko partnerstvo s Moskvom.

Zato se nastavak odnosa sa Srbijom često opravdava strahom da bi veći pritisak mogao tu zemlju još više približiti Rusiji ili Kini.

Snažne gospodarske veze, bliski odnosi s Moskvom
Morina prihvaća da bi izolacija Srbije bila opasna, ali smatra da između popustljivosti i potpunog odustajanja od odnosa postoje i druge mogućnosti. EU bi trebala ostati angažirana u odnosima sa srpskom javnošću, ali i prisiliti Vučića da donese jasne političke odluke, smatra ona.

Beširi pak kaže da Rusija i Kina nikada ne bi mogle zamijeniti europsko tržište. Prema njegovom mišljenju, Vučić obje zemlje koristi kao prijetnju kako bi odvratio Bruxelles od odlučnijeg djelovanja.

Oboje istraživača u sadašnjem pristupu vidi određenu strategiju: Vučić ima koristi od suradnje, a da pritom ne provodi nužne reforme. Bruxelles, s druge strane, može i dalje tvrditi da je Srbija ostala vezana uz EU.

Granice financijskog pritiska
EU ipak nije ostala potpuno neaktivna. Počela je primjenjivati financijski pritisak. Daljnje isplate u okviru Plana rasta za zapadni Balkan obustavljene su zbog zabrinutosti glede neovisnosti pravosuđa.

Beširi sumnja da će to promijeniti Vučićevu računicu. Široko smanjenje financijske pomoći moglo bi više pogoditi stanovništvo nego političku elitu, smatra on. Umjesto toga, zalaže se za ciljane mjere protiv onih koji su odgovorni za demokratsko nazadovanje zemlje i zlouporabu njenih institucija.

Mogu li izbori donijeti promjene?
Izvanredni parlamentarni izbori 25. listopada mogli bi staviti Vučićev model na kušnju. Nakon 12 godina na mjestu predsjednika, on sada želi ostati dominantna politička figura u Srbiji tako što bi postao sljedeći premijer.

Beširi kaže da je politička oporba u Srbiji i dalje slaba i da je „izuzetno teško demokratski pobijediti na nedemokratskim izborima“.

Nijedno od dvoje stručnjaka ne očekuje da bi jedni izbori mogli obnoviti institucije Srbije ili iz temelja promijeniti njezin odnos s Europskom unijom.

Pomirenje i dalje daleko
Pomirenje u regiji čini se još udaljenijim. Prema Beširiju, Srbija bi najprije morala priznati svoju ulogu u ratovima devedesetih godina i prihvatiti utvrđene činjenice o počinjenim zločinima. Umjesto toga, narativi koji Srbe prikazuju isključivo kao žrtve i dalje su duboko ukorijenjeni u politici, obrazovanju i medijima u Srbiji.

„Ono što se u posljednje vrijeme događa u suštini predstavlja poništavanje svega što je građeno toliko godina“, naglašava Morina.

Ona dodaje da takav razvoj događaja nije izazvao pogreb Ratka Mladića, već je on samo još jednom pokazao koliko je Srbija trenutno udaljena i od regionalnog pomirenja i od članstva u Europskoj uniji, piše DW.