Zastupnici SPD-a u njemackog Bundestagu Josip Juratovića i prof. dr. Lars Castelluccia prošli tjedan objavili su službeni radni dokument vezano za kriznu situaciju i položaj izbjeglica na zapadnom Balkanu.

Radna grupa za migracije i inegracije SPD-a donijela je zaključak o situaciji o izbjeglicama u BiH, a u kojima iznose i ozbiljne kritike prema EU.

Situacija zastrašujuća

"Situacija s izbjeglicama, koji se nalaze u kampovima u BiH, je zastrašujuća i nije dostojna Europe. Uvjeti u uspostavljenim kampovima nisu nikako pristojni i primjereni za smještaj između 8.000 i 10.000 ljudi", kazao je zastupnik SPD-a u Bundestagu i član Vanjskopolitičkog odbora, Josip Juratović.

Podsjetio je da su migranti i izbjeglice već stupile na prostor EU unije uglavnom u Grčkoj i time i na prostor Schengena, ponovno ga napustile, i pomjerile se preko balkanske rute. U području Bihaća, koji je udaljen samo nekoliko kilometara od hrvatske granice, koja je pak udaljena oko 60 kilometara od granice sa Slovenijom, a time i od Schengenskog prostora.

"Situacija je dodatno opterećujuća kako za granična područja tako i za domaće stanovništvo. S obzirom na to da ne postoji suglasnost među članicama EU o reformi Zajedničkog europskog sustava azila, koji bi doveo do rasterećenja na vanjskim granicama EU, SPD frakcija u Bundestagu je usvojila pozicijski papir s novim impulsima za kratkoročne i srednjoročne mjere", pojasnio je Juratović.

On je posebno naglasio da ćlanice EU moraju osigurati da izbjeglice mogu podnijeti zahtjev za azil u zemljama u koje pristignu i da registrirane podnositelje zahtjeva za azil nekontrolirano ne šalju u druge zemlje.

"I obrnuto, vlasti i institucije BiH, moraju se postarati za to da se zahtjevi za azil mogu podnijeti u BiH. Ako tražitelji azila dospiju u zemlju, a da nisu prethodno registrirani, da bismo osigurali da je postupak napuštanja zemlje fer i korektan za svakog onog koji je došao do vanjskih granica i dijelom ih prešao, nužno je osigurati odgovarajuća sredstva. Ovdje treba voditi računa o tome da se po ovom pitanju moraju postarati i EU i zemlje zapadnog Balkana", zaključio je Juratović.

Lars Castellucci, glasnogovornik za migracijsku politiku SPD-a u Bundestagu rekao je da se Savezna vlada mora zalagati za to da EU pouzdano i dalje podrži BiH u pružanju nužne humanitarne pomoći, kao i u izgradnji dodatnog smještaja.

"U tome Njemačka mora dati značajan doprinos. Ranjive skupine se moraju brzo opskrbiti, omogućiti im sigurnost, ako je moguće u okvirima Koalicije za čovječanstvo prijemčivih članica EU. Nužna je ciljana kampanja informiranja u zemljama porijekla, putem koje bi se informiralo realno i objektivno o situaciji na balkanskoj ruti, trajanju i izgledima na uspjeh postupka za dobivanje azila, kao i o regularnim putevima migracije kao što je Zakon o useljavanju stručnih i kvalificiranih radnika", rekao je Castellucci.

SPD o migrantskoj krizi u BiH

"Stanje izbjeglica, koji se nalaze u kampovima i prihvatnim centrima u BiH, je strašno i nije dostojno Europe. Situacija odražava temeljne pozicije članica Europske unije prema azilu i politici migracija, koji vode do blokade i nesposobnosti djelovanja EU. Uvjeti u kampovima nisu primjereni ni u kojem slučaju za smještaj između 8.000 i 10.000 ljudi, koji su uglavnom izbjegli iz Pakistana, Afganistana, Bangladeša, Iraka i Maroka. Izbjeglice dolaze na područje EU i Schengena već mahom u Grčkoj, napuštaju to područje EU, kako bi se uputili preko Albanije, Srbije i naposljetku BiH ponovno ka Schengenskom prostoru", navodi se u Zaključku Radne grupe za migracije i integracije SPD-a.

U istom se navodi kako migrante u području grada Bihaća razdvaja svega nekoliko kilometara od hrvatske granice, koja je pak udaljena oko 60 kilometara od Slovenije, a time i od Schengen zone. "To vodi ka jednom neizmjernom zaostatku prispjelih. Situacija dodatno opterećuje pogranična područja i domaće stanovništvo. Poznato nam je iz izvješća nevladinih organizacija koliko su uvjeti nepodnošljivi, posebno u graničnom području, te 'pushbacks' i primjena fizičkog nasilja prema izbjeglicama. 'Puschbacks' najoštrije osuđujemo, bez obzira odakle dolazi, ili od strane europskih ili nacionalnih institucija. Mi se zalažemo za to da ovakvi postupci budu shodno važećem pravu konzistentno kažnjeni", ističe se.

Zastupnici SPD-a smatraju da je, s obzirom na to da među članicama EU nije izgledna suglasnost o reformi Zajedničkog europskog sustava za azil, koje bi dovelo do rasterećenja na vanjskim granicama EU, nužno dati nove impulse za kratkoročne i srednjoročne mjere.

"One moraju uzeti u obzir situaciju u BiH ali isto tako i na drugim vanjskim granicama EU. Tu spada, izuzev humanitarne pomoći, i suradnja svih onih koji su spremni pomoći. Jasno je da problemi ne mogu biti riješeni samo kroz pružanje pomoći, već je nužno što više političke suradnje, kako na razini EU tako i trećih zemalja", navodi se.

U cilju postizanja solidarne, čovjeka dostojne i uređene politike o izbjeglicama i Imigracijske politike, za koju se SPD frakcija u Bundestagu zalaže, usuglašeni su i zaključci po ovim pitanjima.

Nužna pomoć - Opskrba i sigurnost

Savezna vlada se zbog toga mora angažirati  na tome da Europska unija i dalje pouzdano podržava BiH kroz nužnu humanitarnu pomoć te u izgradnji dodatnog smještaja. Njemačka ovdje mora pružiti značajan doprinos. Nužno je da se ranjive grupe što je moguće brže opskrbe i smjestite na sigurno, ako je moguće u okviru Koalicije za čovječanstvo prijemčivih članica EU.

Borba za jedno europsko rješenje košta vremena, vrijeme košta izbjeglice zdravlja, dostojanstva pa čak i života - posebno u pogledu na poražavajuću pandemijsku situaciju. Važno je napomenuti: da bi se postiglo brzo i održivo rješenje, nije dovoljna samo financijska pomoć, već prije svega, politička volja; članice EU  moraju primijeniti postojeće i važeće pravne propise, i situaciju na vanjskim granicama, posebno BiH, konstantno postavljati kao prioritet, navodi se u prvom zaključku.

Redoviti postupak u BiH i EU

Nadalje se navodi da je važno postojanje dovoljnih smještajnih kapaciteta, jer se izbjeglice ne mogu tamo registrirati. Također, a kako stoji u zaključcima SDP-ovih zastupnika upućenih Bundestagu, EU mora opravdati odgovornost prema ljudima, koji su doputovali preko EU. Kako bi se osiguralo da postupak za svakog onog koji je došao do vanjske granice i dijelom je prešao, brzo i na pošten način, napusti državu, nužno je osigurati odgovarajuća sredstva.

"Pri tome treba voditi računa o tome, da se EU i BiH pobrinu da novac bude transparentno utrošen. Samo tko bez registracije dođe do granice, može u EU podnijeti zahtjev za azil. To znači, tko se registrira u BiH, postupak za stjecanje prava na azil teče u BiH, tko se registrirao u EU, proces za dobivanje azila teče u EU. Zemlja, koja želi pristupiti EU, mora se pridržavati ovih propisa. Također članice EU moraju osigurati da izbjeglice u zemlje u koje pristignu mogu podnijeti zahtjev za azil, te da registrirani podnositelji zahtjeva za azil ne mogu nekontrolirano putovati u druge zemlje", navodi se u smjernicama iz Zaključka.

Kako se navodi, situacija na licu mjesta može olakša samo ako Frontex djeluje dosljedno i konzistentno. Europska agencija za zaštitu granica također ima nalog da osigura poštovanje ljudskih prava na europskim granicama. U to spada i pravo podnošenja zahtjeva za azil. Tomu služi i angažman mješovitog tima iz različitih država, članica EU, te suradnja s organizacijama za pomoć.

"Ovdje treba voditi računa o tome da izbjeglice dolaze preko država članica EU (Grčka, Bugarska). Koordinacija između ovih država i onih koje nisu članice EU na zapadnom Balkanu mora ojačati. Želja da se postane dijelom Schengen zone ne smije voditi ka izolaciji već stalnom poboljšanju graničnog menadžmenta na obje strane. Ovo sadrži obvezno poštivanje ljudskih prava. Da bi se garantirao uredan postupak na balkanskoj ruti, neophodno je novo pregovaranje o objašnjenju na relaciji EU – Turska. Osim toga neophodno je unaprjeđenje reforme Zajedničkog europskog sustava za dobivanje azila", preporučuje se u ovom segmentu.

Medijska kampanja i komunikacija sa zemljama porijekla

Da bi se izbjeglo stvaranje gužve, potrebno je organizirati kampanju informiranja u svim zemljama porijekla, putem koje će se objektivno informirati o situaciji i stanju na balkanskoj ruti, trajanju i izgledima na uspjeh postupaka za dobivanje azila, isto kao i regularnim putevima migracije kao što je Zakon o useljavanju kvalificirane i stručne radne snage. Mora se osigurati jasna i točna informacija o uvjetima na ruti izbjeglištva. To nas ne oslobađa naše zajedničke europske odgovornosti u stvaranju sigurnih ruta, provođenju redovnog postupka i uspostavljanja sigurnih povrata, navodi se.

"Ovom kampanjom treba djelovati protiv onih stvari koje iskrivljuju realnost, koju najprije koriste krijumčari, koji žele ostvariti profit iskorištavanjem ljudi koji su u nevolji. Kampanja bi trebala pružiti realnu sliku o šansama i izgledima u zemljama koje su izabrane od strane izbjeglica kao cilj, te o životnoj realnosti koja ih tamo čeka nakon dolaska", smjernice su zastupnika SPD-a.

Kao dobar primjer navode Kosovo gdje je s tamošnjim institucijama suradnja poboljšana od 2015. godine, te je stvorena jedna kontra-javnost usmjerena protiv izrabljivačkih aktivnosti krijumčara. "Nakon toga znatno je smanjen broj zahtjeva za azil", naveli su.

Izbjeglice i migranti u BiH i pomoć Njemačke

U svom pojašnjenju problematika migrantske krize s posebnim osvrtom na BIH, zastupnici SPD-a u Bundestagu pokazali su visoku upućenost. Navode kako je od početka 2020. godine u BiH stiglo je oko 1.000 ljudi, a da je između 8.000 i 10.000 izbjeglih osoba trenutno je u BiH. U postojećim smještajima ima samo 5.000 kreveta. Mnogi ljudi, među njima i djeca, žive na ulici ili u neprikladnim i neuvjetnim smještajima. Otprilike oko 100 djece bez pratnje ili samo djeca koja putuju u BiH su beskućnici, ili žive u teškim veoma narušenim uvjetima bez osnovnog snabdijevanja kao što su voda, struja i pristup zvaničnim mogućnostima registracije. Neka od djece bez pratnje smještena su u centrima za samce, bez posebnog odjela za djecu, tako da nemaju pristup službama za zaštitu djece.

U Lipi trenutno boravi  oko 900 izbjeglih osoba u 30 na zimu otpornih vojnih šatora, u kojima je osigurano grijanje. Oko 2.500 osoba se nalazi van Lipe bez ikakvog smještaja. Novi prihvatni centri će biti gotovi i završeni tek sredinom godine. Zdravstveni i medicinski uvjeti su veoma loši. Sanitetska i opskrba vodom su veoma loše, priključak za struju ne postoji.

Slabost središnje vlade i disfunkcionalna suradnja između zajedničke države, entiteta i županija otežavaju iznalaženje rješenja. Njemačka i EU su u prošlosti pružile pomoć. Početkom godine EU je stavila na raspolaganje iznova 3,5 milijuna eura za opskrbu ljudi u nuždi i time se angažirala od 2018. godine ukupnim iznosom u ovoj oblasti u visini od 89 milijuna eura.

Na licu mjesta opskrbe hranom i medicinskom pomoći pružaju IOM (Međunarodna organizacija za migracije), Crveni križ, Danski Refugees Council i SOS Bihać. THW podržava tehnički i logistički na licu mjesta i pomaže pri izradi analize o stanju potreba, građevinskog planiranja, gradnji kuhinje i blagovaonice. Osigurano je 15 grijanih uređaja. Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke je od 2019. godine stavilo na raspolaganje 1,5 milijuna eura. Njemački Crveni križ podržava Crveni križ BiH u raspodjeli hrane duž izbjegličke rute putem jednog projekta u visini od 85.000 eura.