Andrea Jurić, direktorica Zavoda za javno zdravstvo ZHŽ-a istakla je za N1 kako je u ovom vremenu povoljne epidemiološke situacije u našoj zemlji potrebno raditi na imunizaciji i to prije ponovnog skoka broja novozaraženih u jesen.

S cijepljenjem su, kako nam je rekla Jurić, za sada jako zadovoljni a kao razlog tome leži i u njihovoj promotivnoj kampanji.

“Također, nemamo baš toliko velike količine cjepiva, tako da do sada nismo započeli masovnu vakcinaciju. Međutim, ovo cjepiva koje imamo uredno trošimo, nemamo odbačenih doza, nemamo većih problema sa rokovima cjepiva, radimo intenzivno kampanje, kao i izradu plakata skupa s Crvenim križom. Time želimo doći do svih mjesnih zajednica gdje su ispisani brojevi telefona gdje se građani mogu javiti u domove zdravlja da bi se predbilježili za cijepljenje“, istakla je.

O propaloj ideji komercijalne vakcinacije u ZHŽ-u

ZHŽ je prvi izrazio interes za komercijalnu nabavku cjepiva, odnosno imunizaciju. Na naše pitanje gdje bismo danas bili da ta ideja nije propala rekla je da sada svi snosimo posljedice toga.

“Mi smo uzeli taj rizik na sebe i shvatili smo koliko je komplicirano to sve i shvatili smo da se ne smijemo osloniti samo na mehanizam Covax koji od početka nije pokazao neku transparentnost. Napravili smo istraživanje tržišta, interesa ljudi i ponudili smo ljudima jednu verziju komercijalne nabavke vakcina za sve one ljude koji ne mogu da čekaju svoj red, dakle voljni su platiti svoj red. Mi smo imali tu sreću budući da sam ja radila ranije za veledrogerije, imala sam kontakte. Došli smo do proizvođača i firme u Švicarskoj i dobili smo garanciju za hitnu isporuku 20.000 doza, koliko smo tada i bili tražili. Tada smo napisali otvoreno pismo prema federalnom ministru koji je po Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti zadužen za nabavku vakcina. Ponudili smo i da te vakcine otkupi Federacija i da budu besplatne za sve građane. Dobili smo odgovor da Federalno ministarstvo zdravstva nije zaduženo za nabavku cjepiva i da nemaju nekakav interes u tom. Nekoliko mjeseci kasnije to isto ministarstvo je pokušalo istu stvar da napravi putem Kantonalnog zavoda u Sarajevu, što nije dobro prošlo. Tako da sad snosimo posljedice ovoga svega. Ovisni smo najviše o donacijama, Covax programu. Vakcine će doći do nas ali tek onda kada oni koji su bogatiji od nas napune svoje zalihe“, kazala je Jurić za N1.

“Novo izbijanje novozaraženih će sigurno doći”

Za N1 je komentirala i trenutnu epidemiološku situaciju te istakla kako smatra da se nismo “previše opustili”, jer virus ima svoj intenzitet cirkluliranja, ima svoje ponašanje, i kad krene, onda se brzo širi u populaciji, dosegne trenutni maksimum i on se u pravilu zadržava tri do četiri tjedna, i iza toga u prirodnom njegovom ponašanju ide slabljenje do gotovo jako sitnih, jednocifrenih brojeva, tako da smo sad u tom padu kako je rekla.

“Sada iskorištavamo taj period da olakšamo gospodarskom sektoru. Moramo razmišljati i o psihološkom aspektu, jer mi smo u generalnoj traumi. To su sve razlozi zbog kojih se, kada brojevi padnu, mjere moraju popustiti. Bitno je da naš zdravstveni sustav nadzora mora biti agilniji. Dakle, kad primijeti izbijanje – koje će sigurno doći – da li zbog uvezenih slučajeva, ili drugog, moramo reagirati promptno i ne treba se ustručavati zajednicu, mjesto, firmu izolirati, zabraniti putovanja dok se situacija u tom području ne sanira“, navela je.

“Dobro je da smo sad popustili mjere da se svi skupa oporavimo, ali bi bilo dobro da se ovo vrijeme iskoristi za aktivnu imunizaciju. Ako to ne budemo sad radili, a doći će do ponovnog skoka broja novozaraženih u jesen, onda tek ne možemo biti zadovoljni sa svime što je napravljeno“, dodala je.

Nestašica antiviperinog seruma

Jurić je komentarisala i nestašicu antiviperinog seruma, odnosno, seruma protiv zmijskog otrova u slučaju ujeda.

Kako je rekla, nedostatak tog seruma bi nas trebao zabrinjavati, ali da je porazno to što nas zabrinjava tek kad postane problem.

“Za proizvodnju takvih cjepiva, lijekova takve firme, izuzev kada je stanje pandemije, trebaju nekakvo subvencioniranje države, jer proizvodnja antiviperinog seruma je jako skup proces a ne možete predivdjeti koliko ćete tog seruma trebati tu godinu. Države bi trebale raditi narudžbe nza naredne godine, međutim to se ne radi i sada se sve okrenulo prema imunizaciji protiv Covida, tako da imamo takvu situaciju sada i nešto što je od vitalne važnosti mi nemamo – i to ne samo mi, nego i zemlje Europe“, navela je.

Poručila je i da građani kada idu u prirodu, odlaze u većim čizmama, zato što se velika većina zmijskih ujeda bude za donje i gornje ekstremitete. Navela je i da ako ipak do ujeda dođe, treba lagano podvezati iznad ujeda. Kazala je i da ranu ne treba isisavati, stavljati led, te da je najvažnije nekretanje jer tako izbjegavamo da cirkulacijom ne ode velika količina otrova do organa.

Potrebno je pozvati hitnu pomoć i imobilizirati pacijenta, dovesti ga u bolnicu, gdje će se pratitit njegovi vitalni parametri, te u skladu s tim davati infuziju, antibiotike, transfuzije.

Naglasila je i da su najgori otrovi koji su nektrotični te da ako dođe do ujeda takve vrst etrovnice, ona izaziva truljenje svake vrste tkiva.

Potcrtala je da nam trenutno preostaje da se maksimalno zaštitimo, da izbjegnemo taj kontakt sa zmijom, ili ako idemo u prirodu, da se zaštitimo dubljim čizmama, kako ne bi došlo do izbacivanja ogromne količine otrova.

Izvor: N1