Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u BiH je za mjesec kolovoz 2023. iznosila 1280 KM, što pokazuje nominalan rast za 1,4%, i realno je za 0,4% veća u odnosu na onu iz srpnja 2023. godine.

Prosječnu plaću u BiH ne zarađuje većina radnika a izračunavanjem medijalne plaće bi se, kao što to rade zemlje u susjedstvu, odražavalo stvarna primanja zaposlenih.

Naime, kako donosi BHRT, susjedne zemlje, poput  Srbije i Hrvatske, službeno izračunavaju prosječnu, ali i medijalnu plaću. Tako je u Hrvatskoj u prosječna plaća srpnju ove godine iznosila 1150 eura, a medijalna 984 eura, dok je u Srbiji prosječna iznosila 699 eura, a medijalna plaća 540 eura.

Entitetski zavodi bez podataka o medijalnoj plaći

Iz Zavoda za statistiku Republike Srpske medijima su potvrdili da ne raspolažu podacima o medijalnoj plaći, kao što podacima o medijalnoj plaći ne raspolaže ni Federalni zavod za statistiku. Razlog iz kojeg bi trebalo uvesti medijalnu plaću je eliminacija utjecaja ekstremno visokih i niskih primanja, jer prosječna plaća može biti značajno iskrivljena ako postoje velike razlike između visokih i niskih primanja. Medijalna plaća pruža precizniju sliku standarda života.

Hoće li iduća godina biti izgubljena?

I dok političari u regiji često govore o povećanju minimalne plaće kao odgovoru na inflaciju, stručnjaci ističu značaj medijalne plaće kao ključnog pokazatelja.

- Fokus ekonomske politike treba biti na povećanju medijalne plaće, koja trenutačno iznosi oko 850 konvertibilnih maraka (KM) neto. Polovina radne snage prima plaću ispod tog iznosa, dok druga polovina zarađuje više. Smanjenje doprinosa na 27% i niže moglo bi potaknuti opći rast plaća. Važno je razumjeti da će ciljanih 1000 konvertibilnih maraka biti minimalna primanja, ne minimalna plaća. Ovo je zbog planiranog moderniziranja sustava oporezivanja, uključujući elemente poput poreza na topli obrok. Konačni cilj je osigurati da ukupni trošak radnika ostane isti ili se poveća za maksimalno 100 konvertibilnih maraka, naveo je Admir Čavalić, ekonomski analitičar i zastupnik u Parlamentu Federacije BiH. Čavlić cijeni i da postoji nesigurnost u pogledu provedbe tih izmjena jer fiskalni zakoni još nisu u parlamentarnoj proceduri.

- Ako ih se ne usvoji do kraja ove godine, gubi se cijelu iduću godinu. Iako su neki ministri spomenuli početak siječnja 2024. kao rok, nije jasno temeljem kojih službenih vladinih ili parlamentarnih dokumenata, komentirao je Čavalić.