Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Jučerašnjom najavom generalnog štrajka, Koordinacija sindikata prosvjete osnovnog i srednjeg obrazovanja, a gdje se program izvodi i na hrvatskom i na bosanskom jeziku, nastavljaju borbu za povećanje plaća. S druge strane, iz Vlade HNŽ-a ističu kako za to povećanje plaće za 15%, a koliko sindikati traže, nema financijskih mogućnosti te im nude povećanje od 2,5%. Sindikati poručuju kako je ta ponuda ponižavajuće te su najavili generalni štrajk ako proces mirenja i pregovora sindikata i Vlade HNŽ-a ne bude rezultirao dogovorom.

Sindikati tvrde da Vlada novca ima

Hoće li sindikati i Vlada HDŽ-a postići kompromis i dogovor, kako sada stvari stoje, teško je prejudicirati. No, razlika traženog povećanja od 15% i ponuđenog od 2,5% je značajna. 

-Ova vlada i dalje nastavlja ponižavati djelatnike i u osnovnom i srednjem obrazovanju, mi nećemo stati na ovome. Najavljujemo generalni štrajk. Sada slijedi proces mirenja koji će započeti već danas. Vlada treba sazvati mirovno vijeće i to je još jedna prilika da se nađe odgovarajuće rješenje. Naš zahtjev ostaje i dalje 15%, a ako vlada ostane i dalje pri svojih 2,5%, proces mirenja propada i mi onda donosimo odluku o generalnom štrajku. Ukoliko vlada ponudi neku bolju opciju od ove 2.5 posto, mi ćemo opet anketirati svoje članove, pa ako budu zadovoljni s tim, generalnog štrajka neće biti, a ako ne, onda ide definitivna odluka o štrajku, rekao je Josip Milić, predsjednik Unije sindikata BiH i ujedno predsjednik Sindikata srednjih škola HNŽ-a.

Sindikati negiraju tvrdnje Vlade kako nema financijskih mogućnosti za povećanje plaća sindikatima obrazovanja. Tvrde kako novca ima.

-Najbolji primjer kako naša Vlada raspolaže s novcima, u odnosu na ostale županije, prosječna je plaća u BiH. HNŽ je druga županija po redu, samo Sarajevski kanton ima veću prosječnu plaću. Mi smo nešto malo s našim plaćama iznad tog prosjeka, dok u ostalim županijama i po 400 KM prosvjetni radnici imaju veću plaću od prosjeka. To je dovoljan dokaz kako neke druge Vlade i županije malo više cijene obrazovanje od naše, kazala je Edina Čomić, predsjednica Sindikata srednjeg obrazovanja gdje se nastava izvodi na bosanskom jeziku.

Osvrćući se na položaj zaposlenik u prosvjeti od prije nekoliko godina, Edin Sarajlić, predsjednik Sindikata osnovnih škola HNŽ koji nastavu izvode na bosanskom jeziku je kazao: "Mi smo, primjerice, 2009. i 2010. godine imali puno veće plaće nego 2021. godine. Smanjili su nam topli obrok sa 2% na 1%, povećali su nam porez na neto plaću s 5% na 10%, došlo je do smanjenja osnovice s 55% na 50%, tako da su nam u tom razdoblju uzeli oko 300 KM, kada je toliki iznos više vrijedio“.

On je pri tom pohvalio prošli saziv vlade HNŽ-a te kazao kako su imali puno više razumijevanja te da je došlo i do povećanja primanja.

-Međutim, sve što je urađeno palo je u vodu dolaskom inflacije, povećanjem cijena...Daleko smo ispod onog gdje bismo trebali biti, generalno u cijelom našem društvu. Nadam da nas neće dovesti do ovog svega, jer nikome od nas nije u interesu generalni štrajk. Sindikati bi trebali za jednu vlast biti glas savjesti. Mi prenosimo stavove našeg članstva, a ono je nezadovoljno, rekao je Sarajlić, zaključivši kako je "generalni štrajk posljednja opcija"

Ali, primjedbe sindikata nije samo visina plaće.

Goran Miličević, predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja HNŽ-a koji rade na hrvatskom jeziku, podsjetio je kako je HNŽ po visini prosječne plaće na drugom, a po plaći u obrazovanju na osmom mjestu.

-To je najbolji primjer kako se ova županija odnosi prema obrazovanju. Jedan od naših zahtjeva je bio i napredovanje. Nude nam napredovanje za 190 djelatnika, a zaposlenih ima 3.000. Mi ćemo to smatrati i dalje kao nemogućnost napredovanja, a i za ovih 190 nude povećanje plaće za 3% i 5%, što je sramotno. To je svega oko 30 KM, rekao je Miličević, naglašavajući kako "Vlada HNŽ-a nastavlja ponižavati uposlene u osnovnom i srednjem obrazovanju".

Premijerka Buhač: Izgledno smo u minusu

Podsjetimo da je početkom prosinca prošle godine, nakon sastanka sa sindikalnim predstavnicima Vlada obećala nastavak ovih razgovora, prije svega u smislu ispunjavanja obveza Vlade za sudske presude i izvansudske nagodbe.

-To je nešto što danas nismo uspjeli analizirati niti dati konačan stav, ali smo obećali da ova Vlada neće dozvoliti da osnovica plaće padne ispod minimuma, što se tvrdilo ovih dana u javnosti i to želim javno kazati. Minimalna osnovica plaće je 630 KM, a u ovoj županiji je 638 KM i opet naglašavam, mi nećemo dozvoliti da ona padne ispod minimuma, kazala je novoizabrana županijska premijerka Marija Buhač.

Što se tiče povećanja koeficijenata u 2024. godini, predsjednica Vlade HNŽ-a kazala je da ono iznosi 21 milijun KM više na plaćama.

-To povećanje u 2023. godini iznosilo je 17 milijuna plus na plaćama, što je više od povećanja naplate poreznih prihoda u proračunu, a za 2024. iznosi 21 milijun maraka, što ne prati paralelno povećanje, odnosno očekivano povećanje poreznih prihoda. Mislim da se to treba znati uz onu činjenicu koja je prezentirana o 80 milijuna viška, a mi smo na rebalansu već rekli da nema nikakvog viška, što-više, izgledno smo u minusu i mislim da su to činjenice koje su najviše dovele u zabludu sindikat i cijelu javnost, kazala je premijerka HNŽ-a.