Piše: Dragan Bradvica

SARAJEVO – Ekonomska kriza izazvana pandemijom koronavisrusa pogađa cijelu svijet i još uvijek nitko sa sigurnošću ne može tvrditi koliko će ona biti duboka i koliko će trajati.

Jasno je kako će se najjače svjetske ekonomije mnogo lakše 'čupati' iz problema, podizati svoj BDP i zaposlenost ali velika neizvjesnost vlada što će biti sa mali ekonomijama, u kakve spada i Bosna i Hercegovina. Formula uspjeha je jasna – podizati potrošnju, samim time zaposlenost i minimalno održavati raznu plaća i mirovina.

Međutim, ono što je mnogo teže jeste na koji način to uraditi posebno ako znamo da naša zemlja u biti od Daytona do danas nije imala veliku investiciju. Bez javnih i privatnih investicija oporavka, pogotovo onog brzog neće biti pa se dobar dio aktivnosti treba usmjeriti ka tome cilju. BiH uistinu ima resurse, komparativne prednosti blizine tržišta EU, radnu snagu koja je jeftinija nego u EU ali niz stvari koje bukvalno tjeraju potencijalne investitore. Prije svega političku i pravnu nestabilnost.

Niz mogućnosti

Cijela regija će itekako osjetiti negativne ekonomske posljedice pa će zapadni Balkan izgubiti 11,6 posto sati rada zbog pandemije virusa korona, što je jednako gubitku više od 800 tisuća radnih mjesta i moglo bi gotovo u potpunosti poništiti uspješno povećanje zaposlenosti koje je regija bilježio od 2012. godine.

Ovo je kazala glavna tajnica Savjeta za regionalnu suradnju Majlinda Bregu. Ona je istakla da je izravan utjecaj pandemije na ekonomije zapadnog Balkana bio značajan, ali to nije kraj i predstoji dug put, a ogromni troškovi višemjesečne obustave ekonomskih djelatnosti vremenom će biti još veći.

Zbog toga će se zapadnobalkanska šestorka morati prije svega okrenuti sama sebi ali i dodatno stvoriti uvjete za investicije. Nažalost, BiH je i po tim pokazateljima najgora u regiji. Srbija prednjači kada su u pitanju investicije, investitori su također vrlo zainteresirani za ulaganja u turističke potencijale Crne Gore, Sjeverna Makedonija je privlačila dio kolača od investicija, Albanija također.

Ono što je za cijelu regiju od izuzetnog potencijala jeste činjenica da će  najjače europske ekonomije sada zasigurno tražiti alternativne lance snabdijevanja jer je kriza pokazala koliko im je nesigurno oslanjati se samo na Kinu ili Indiju. I zaista tu zapadni Balkan iskače u prvi plan pa ukoliko bi se izborili za tu vrstu investicija i izvozno orijentiranih poduzeća slijedilo bi nam niz dobrih godina za ekonomiju. Zaposlio bi se dodatan broj žitelja, obrazovanje moralo prilagoditi gospodarstvu, plaće rasle, manje iseljavalo i općenito bi raslo zadovoljstvo.

BiH na europskom dnu

Ono što je pak loše jesu percepcije koje u poslovnoj zajednici u svijetu vladaju o BiH, ali i drugim zapadnobalkanskim zemljama. Gotovo da i nema značajnijeg međunarodnog istraživanja po kojem BiH nije 'crna rupa' Europe.

Po Lakoći poslovanja, Indeksu konkurentnosti, prema Transparentnosti proračuna kao i Indeksu korupcije naša zemlja je nažalost ili najgora ili druga najgora u cijeloj Europi. Kada svemu tome dodamo permanentnu političku krizu jasno je zbog čega se u poslovnim krugovima BiH precrtava crvenim križićem. Tu je, blago govoreći, loša prometna povezanosti kako i 'šuma birokracije' i razina vlasti što je dodatan razlog potencijalnim investitorima da idu na neka druga mjesta.

Ništa od svega ovoga nije nepopravljivo, dapače, mnoge od stvari koje nas tište godinama mogu se relativno brzo otkloniti na što upozoravaju i bh. gospodarstvenici. Istini za volju neke stvari su posljednjih pet ili šest godina uistinu i pokrenute, manji dio reformi i proveden ali sveto je puno premalo za stvaranje adekvatne poslovne klime za domaće i inozemne investitore. Nažalost, i u doba pandemije u našoj zemlji javnost se 'zabavljala' aferama, korupcijskim skandalima, političkim obračunima i novim usijavanjem međunacionalnih tenzija. Dok je god tako, samo ćemo gledati kako nam i ljudi i investicije odlaze u neke druge, budućnosti okrenute države.