Piše: V.S.Herceg

Jedinstveno, prvo takvo u BiH, znanstveno istraživanje 'Izgradnja povjerenja i pomirenja u BiH', u kojem je tijekom osam godina sudjelovalo čak 3.520 ispitanika iz 13 gradova u BiH, kao i oko 100 organizacija civilnog društva, pokazalo je: Žitelji BiH imaju volju i želju za pomirenjem i povjerenjem, no to isto koči i vrlo razvijena korupcija, huškački nastrojeni političari kojima je to jedini način ostanka na vlasti i bogaćenja, ali i "kupovina" pojedinih svećenika. Istodobno, rezultati pokazuju da jednu od najvažnijih uloga u pomirenju ima religija, odnosno, vjerske vođe, ali i (ne)razvijena ekonomija kao i nepristrani mediji, koji nisu podložni političkom utjecaju. Na ovim elementima, kako se čini, u BiH se još puno mora raditi.

Politički lideri potiču vjersku i etničku podijeljenost

Ovaj projekt proveli su Istraživački tim Sveučilišta u Edinburghu, Centar za empirijska istraživanja religije iz Novog Sada, Centar za empirijska istraživanja religije u BiH, kao i stručnjaci iz Edinburgha, Sarajeva, Mostara, Novog Sada, Istočnog Sarajeva, a rezultati istraživanja predstavljeni su u ponedjeljak, 6. rujna, u Bijeljini. 

"Upravo Bijeljina jer se želio naglasiti simboličan karakter. Na međi, zapravo tromeđi, na periferiji, možda je neki od načina na koji funkcionira zajednica na periferiji kako se može poslati poruku onima koji donose odluke i oblikuju naše društvo", kazao je mr.sc. Marko Antonio Brkić sa Sveučilišta Hercegovina.

Vodeći politički, građanski i vjerski autoriteti diljem BiH, prema ovom istraživanju, tvrde da će se inkluzivan pristup izgradnji povjerenja i pomirenju suprotstaviti korupciji, donijeti bolje političke ishode, integrirati društvene grupe u BiH i pružiti bolju zaštitu građanima.

Rezultati ovih razgovora pokazali su snažnu podršku procesima pomirenja, sa značajno drukčijim porukama od onih koje dominiraju javnim diskursom u BiH, jedan je od zaključaka autorskog, istraživačkog tima u sastavu Davor Marko, Analitika – Centar za društvena istraživanja iz Sarajeva; Ana Zotova, Centar za empirijsko istraživanje religije iz Novog Sada; George Wilkes, Sveučilište u Edinburghu; Emina Ćosić, neovisna istraživačica iz Sarajeva; Zorica Kuburić, Sveučilište u Novom Sadu; Marko Antonio Brkić, Sveučilište „Hercegovina“ iz Bijakovića;  Gorazd Andrejč, Woolf Institute, Cambridge; Zlatiborka Popov Momčinović, Sveučilište u Istočnom Sarajevu i Muhamed Jusić, Centar za napredne studije iz Sarajeva.

Politika je vrlo značajna sfera o kojoj su skoro svi ispitanici govorili. Naime, prema objavljenim rezultatima, skoro svi intervjuirani, skoro 94% u svih 13 gradova u BiH gdje se provodilo istraživanje, Banja Luka, Bihać, Bijeljina, Brčko, Jajce, Mostar, Livno, Sarajevo, Srebrenica, Stolac, Teslić, Tuzla i Trebinje, tematizirali su neki problem iz političke sfere što ovu temu čini najzastupljenijom. Najviše su govorili o tome da politički lideri tri konstitutivna naroda potiču vjersku i etničku podijeljenost (69%), da su zaglibljeni u korupciji (34%) te da se ne zauzimanju za građane (27%).

Korupcija, jer im je tako super

"Važan problem na putu pomirenja viđen iz svih ispitivanih sektora, je korupcija. Kritike dolaze i od političkih i od vjerskih vođa, i iz sfere civilnog društva i obrazovanja. Trećina (34%) intervjuiranih izrazila je uvjerenje da se politički vrh bavi koruptivnim radnjama. Od pet gradonačelnika i načelnika općina, trojica govore o tome, trećina svih iz sektora politike (31%) i trećina onih koji ne pripadaju političkoj sferi (33%). Korupcija je zarobila institucije sustava, koje su time izgubile i povjerenje i slobodu djelovanja, jer su zadobivene pozicije moći više vrednovane od zajedničkog dobra", navodi se u zbirnoj analizi istraživanja.

Ana Zotova, iz Centra za empirijsko istraživanje religije i doktorandica Univerziteta u Beogradu, i glavna autorica posljednjeg timskog izvješća kaže: "Ispitanici su otvoreni prema mogućnostima kako će bh društvo biti oblikovano, ali najvažnija stvar je da su građani u velikoj mjeri podržali procese izgradnje povjerenja i pomirenja i naznačili kako oni vide moguća rješenja u izgradnji pravednijeg i mirnijeg društva. Glavni pokretač je želja koju su građani iskazali za pokretanjem izgradnje povjerenja, a glavni problem je korupcija."

U ovom kontekstu navodi se jedan od intervjuiranih gradonačelnika u ovom istraživanju: „Moje osobno mišljenje je da je motiv za korupciju u vrhu interesne grupe. Ovo je apsolutno najbolje stanje za te interesne grupe. Raspolažu ogromnim bogatstvom, ogromnim proračunima − državnim, entitetskim, županijskim, lokalnim itd. i nikakva promjena im ne odgovara, jer im je super."

Religija vrlo važna, ali i tu ima podmićivanja i „kampanje sa propovjedaonica“

Religija i njen značaj također su bili jedna od vrlo značajnih tema o kojoj su govorili ispitanici u istraživanju. Kako se navodi u izvješću, i to o korupciji u religijskim redovima, tj. pristajanje svećenika na podmićivanje pred izbore i podršku pojedinim političkim strankama i smatraju da političke partije „kupuju“ vjerske službenike da bi ih oni podržali sa propovjedaonica. O ulozi religije u pomirenju govorilo je čak 81% svih intervjuiranih, svi vjerski akteri i 73% iz drugih sektora. 

"Postoje indicije koje ukazuju da, u kontekstu širokog javnog mnijenja, religija nije krut nacionalistički stožer podjela, iako je u javnomi političkom polju baš tako prikazana. Pokazuje se, što više, da je upravo religija jedan od najjačih temelja podrške u procesu pomirenja. Značaj etničkog i vjerskog identiteta na balkanskim prostorima smatra se vrlo važnim, a uzajamno se često i poistovjećuju", navode autori istraživanja.

U ovom dijelu poseban naglasak  je na potrebi za iskrenim i integriranim vjernicima koji će biti u stanju iskreno pristupiti dijalogu, bez manipulacija i skrivenih agendi, ali ta iskrenost i nepotkupljivost odnosi se i na vjerske lidere.

"Ludilo nastaje pred izbore"

Jedna od izjava ispitanika možda i najbolje prikazuje "iscenirano stanje" ili, kako je to ispitanik, inače socijalni psiholog, kazao "ludilo". 

"Pred izbore diže se tenzija, ludilo nastaje. Oni u Sarajevu pojma nemaju što se ovdje događa, mi nemamo pojma šta se događa u Sarajevu, a Hrvati ništa ne znaju ni o Sarajevu ni o Banja Luci. I vi onda imate, u stvari, tri javna mnijenja koja su zatvorena i koja domaći političari vrlo često, čini mi se sinkronizirano, kontroliraju. Oni koordiniraju svoje aktivnosti, kao: ‘Ja ću sad malo 'lanut', pa ti meni vrati.’ Jer ako nema interakcije, nema učinka, to mora biti ping-pong. Ja vam kažem: ‘BiH je nemoguća država’, a ti kažeš: ‘E, nećete se odcijepit.’ A ja kažem: ‘Bogami, hoćemo.’ - ‘E vidjet ćemo.’...“.

Bolja ekonomija – bolji stavovi, loša ekonomija – odlazak, strah i nesigurnost

Istraživanje je pokazalo da polovica ispitanih vjeruje da bi za proces pomirenja bilo važno kritički pristupiti analizi prošlosti, činjenično utvrditi što se dogodilo, kako bi se izbjegle manipulacije, dok je dosta učesnika/-ca smatralo da bi aktivnosti u domeni pomirenja trebalo fokusirati na mlade ljude i pomoći im u razumijevanju onoga što se dogodilo i da tako prebrode podjele kojima danas svjedoče.

Građani/-ke bili su skloniji, pak, govoriti o budućnosti kao prioritetu, uz osiguran ekonomski razvoj, čime se pokazalo da stanje u ekonomiji značajno utječe i na stavove.

Ispitanici su generalno, bez obzira na to o kojoj se lokalnoj zajednici radi, govorili o ekonomiji kao najvećem problemu, odnosno nezaposlenosti i  lošem socijalno-ekonomskom statusu, koji proizlazi iz nerazvijene ekonomije. Takva situacija stvara nesigurnost, mladi koji su ovim problemom pogođeni nisu produktivni u svojim najzrelijim godinama, stariji i socijalno ugroženi nemaju osnovne uvjete za dostojanstven život, poseban su  problem demobilizirani branitelji, borci, logoraši, raseljeni  i žrtve, kojima nadležni ne mogu kompenzirati gubitak. Sve ovo utječe na odnos prema budućnosti, prema drugima, suživotu, perspektivi života i rada  u BiH. 

Nekoliko sugovornika/ca reklo je kako nije dovoljno samo kompenzirati i pomoći ugroženim osobama ili mladima, već je potrebno osigurati uvjete za razvoj njihovih lokalnih zajednica, kao i njih samih. Na socijalnu (ne)sigurnost ne utječe samo loša ekonomija, već i poremećen sustav  vrijednosti koji se ogleda u sve manje funkcionalnim obiteljima, lošem sustavu obrazovanja, djelovanju različitih faktora iz okruženja unutar kojih se, prije svega, formiraju mlade generacije.

Učesnici/ce su među te vanjske elemente najčešće ubrajali medije, ističući negativan utjecaj koji oni vrše na mlade i, generalno, na proces pomirenja i izgradnje povjerenja. 

Kritike medijima: Huškačko izvješćivanje, skoro da i nema dobrih vijesti, ovise o moćnim političarima

Prema većini ispitanika, mediji posreduju političku volju i još više raspiruju sve ono što je navedeno u političkoj sferi. Zapreke u medijima za proces pomirenja odnose se na 66% intervjuiranih koji su naveli da mediji imaju vrlo značajnu ulogu. Kada bi postojala ozbiljna volja i namjera da društvo u BiH ide ka stvarnom i temeljitom pomirenju, onda bi u mas-medijima trebalo ukloniti smetnje koje su prepoznate.

Prva smetnja nalazi se u stilu izvješćivanja, koji je nekritički prema informacijama. Intervjuirani su naglasili da je potrebno odbaciti grubi, neodmjereni, nekritički i, ne tako rijetko, lažni vid informiranja o drugima i drukčijima. Svako preuveličavanje i skandaliziranje onoga što se događa u tuđem dvorištu je od intervjuiranih ocijenjeno nepotrebnim i negativnim.

Druga smetnja odnosi se na sam odabir i sadržaj vijesti. Nije vijest samo „krv i nož“, kako se u novinarstvu ponekad kaže. Ljudi vole i lijepe vijesti, ali su one vrlo rijetke na programima i stranicama medija. Ispitanici su posebno ukazali na štetnost sadržaja večernjih dnevnika na nacionalnim frekvencijama. Stil i sadržaj tih programa malo se razlikuje od onih „usred rata“, kako je netko u intervjuu naveo.

Zato su gotovo svi ukazali na potrebu promjene ovakve prakse ukoliko se želi pomirenje ili zdravije okruženje za narod. 

Treći segment u setu ozbiljnih problema u procesu pomirenja ide na adresu samih političara koji nastupaju u medijima. Mediji prenose ono što političari govore. Mediji nemaju samostalnost izvješćivanja i odabiranja vijesti.

Ne postoje sindikalne zaštite novinara i urednika. Oni svi ovise koliko od volje političara, toliko i od moćnih političkih krugova. Zato novinari moraju biti odgovorni režimu i dnevnoj politici, a ne profesionalnoj etici, kako bi trebalo biti, neki su od zaključaka ispitanika.

Dr. George Wilkes sa Sveučilišta u Edinburghu i jedan od autora-istraživača u ovom projektu je, između ostaloga, kazao: "Studije također pokazuju da je zaista opće priznato da će pomirenje napraviti veliku razliku za mnoge ljude. Pomirenje se ne smatra apstraktnim ciljem, rezultati istraživanja pokazuju da građani vjeruju da je potrebno stvoriti učinkovite odnose u kojima su važni građani. To je proces koji se događa u životu lokalne zajednice, ali se suočava s jakim političkim zaprekama prekama, ali ispitanici građani i lideri lokalnih zajednica u 13 gradova vide da se ove zapreke mogu pomaknuti". No, kada - ne znamo jer je to u BiH dug proces.