Mostar Jazz Fest postao je ključna točka kulturne renesanse Mostara i jedan od rijetkih preostalih urbanih festivala koji građanima nudi bijeg od estradne svakodnevice. 

Dok ljetne mjesece u Hercegovini često obilježavaju zvuci lakih nota i komercijalne muzike, ovaj festival iz godine u godinu raste i nudi drugačiji sadržaj od uobičajenog. On dokazuje da grad na Neretvi itekako žudi za dubljim, profinjenijim i drugačijim umjetničkim izrazom.

Ono što je započelo kao hrabra ideja nekolicine entuzijasta okupljenih oko udruženja Unisono, danas je preraslo u kulturni događaj od posebnog značaja. Festival ne nudi samo vrhunske koncerte, već aktivno mijenja tkivo grada, educira nove generacije i vraća Mostaru onaj prepoznatljivi, kozmopolitski šarm.

Glazbeni prozor u svijet

Ovogodišnje izdanje festivala donijelo je program koji ruši sve žanrovske, generacijske i stilske granice. Manifestacija je otvorena istinskim glazbenim "plot twistom" na platou Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače – nastupom britanskog projekta Jazz Sabbath. Predvođeni Adamom Wakemanom, dugogodišnjim klavijaturistom Ozzyja Osbournea, ovaj trio je publici predstavio nevjerojatan spoj klasičnih heavy metal riffova legendarne grupe Black Sabbath i vrhunske jazz improvizacije.

Osim svjetskih ekskluziva, program je ponudio i platformu za sjajne regionalne i domaće autore.

Dino & The Groove Society - Jedan od najuzbudljivijih autorskih jazz-fusion sastava nove generacije sa sarajevske scene.

Chui - Hrvatski sastav poznat po svom "svemirskom" jazz-rock zvuku i kombinaciji elektronike sa živim instrumentima.

Antonija Batinić & The Swing Cats - Domaće snage koje donose bezvremensku eleganciju swinga i jazza.

Kao poseban dragulj i završni pečat festivala, u intimnoj atmosferi Blinders Cluba, publici se predstavio i mostarski kompozitor Dario Lukić. Lukić je izveo je kratki koncert i prezentirao svoj autorski materijal s različitih albuma. Time je festival još jednom dokazao da jazz ne promatra samo kroz prizmu velikih bina, nego i kao prostor dubokog osobnog i autorskog dijaloga.

Temelji građeni na kvaliteti

Da bi se razumio današnji uspon festivala, potrebno se osvrnuti na staze koje su organizatori utabali prethodnih godina. Mostar Jazz Fest nije bljesak koji traje jedno ljeto, on je rezultat kontinuiranog dovođenja svjetske i regionalne glazbene elite u srce Hercegovine.

Protekla izdanja festivala ugostila su neka od velikih imena suvremene jazz scene. Mostarska publika još uvijek pamti maestralne nastupe umjetnika kao što su Alex Sipiagin, svjetski poznati rusko-američki trubački virtuoz i profesor iz New Yorka. Njegov kvartet je na prethodnim izdanjima priredio koncertni vrhunac festivala, a Sipiagin je kroz masterclass radionice nesebično prenio dio njujorške jazz magije na domaće muzičare.

Standardni gost je i Bruno Mičetić, istaknuti riječki jazz gitarist i kompozitor koji je svojim nastupom i vrhunskim triom donio savršeni spoj virtuoznosti i emocije, ostavljajući dubok trag u festivalskoj arhivi.

Posebna poslastica za publiku bila je Dena DeRose, slavna američka jazz pijanistica i vokalistica, profesorica na prestižnom Univerzitetu u Grazu, čiji je nastup podario festivalu istinski svjetski sjaj.

Regionalne snage na prethodnih izdanjima festivala predvodio je Zvjezdan Ružić, višestruko nagrađivani hrvatski pijanist i kompozitor, prepoznatljiv po svom inovativnom projektu Pianotron, ali i brojnim drugim projektima.

Upravo su ova imena postavila visoke standarde i pokazala da Mostar može parirati bilo kojoj europskoj kulturnoj metropoli.

Književnost, edukacija i znanost kao temelj budućnosti

Organizatori iz udruženja Unisono svjesni su da festival ne smije trajati samo nekoliko dana. Zbog toga je poseban fokus stavljen na platformu Mostar Jazz Edu & Science. Kroz intenzivne masterclass radionice mladi glazbenici imaju priliku učiti direktno od mentora svjetskog glasa.

Kulturni program festivala ove godine je dodatno obogaćen i književnim segmentom. U sklopu pratećih događaja promovirana je knjiga „Taksim Bop“ autora Karla Ilića. Ova promocija pokazala je da se jazz u Mostaru ne gleda samo kao puka zabava i koncertni repertoar, već i kao prostor za kulturološku razmjenu, povijesnu analizu i duboko promišljanje o glazbi kao društvenom fenomenu.

Podržavaju li institucije dovoljno ovakve festivale?

Dok publika raste, a umjetnici iz cijelog svijeta šalju hvalospjeve na račun mostarskog gostoprimstva, iza kulisa se krije jedno veliko i važno pitanje. Gdje su u ovoj priči domaće institucije i podržavaju li sistemski projekte od očitog javnog značaja?

Svjedoci smo da se u Bosni i Hercegovini ogromni proračuni javnog novca troše na populističke manifestacije i jednodnevne zabave. S druge strane, festivali poput Mostar Jazz Festa, koji educiraju mlade, oplemenjuju javni prostor i nude istinski urbani sadržaj, prečesto su prepušteni entuzijazmu pojedinaca i borbi za opstanak na tržištu.

Iako lokalne vlasti rado koriste slike punog platoa Kosače za promociju turističkih potencijala grada, financijska i logistička podrška svih nivoa vlasti ostaje tek kap u moru onoga što je realno potrebno za održavanje festivala ovog ranga. Ako gradovi u regiji mogu u potpunosti financirati festivale koji im donose brend i ugled, zašto Mostar i dalje dozvoljava da njegovi najbolji kulturni ambasadori zavise od dobre volje pojedinaca?

Urbana patina koja je Mostaru trebala

Mostar Jazz Fest je pokazao da Mostar ima publiku koja želi, zna i žudi da sluša nešto drugačije. On raste prirodno, zadržavajući svoj progresivni, urbani i otvoreni duh. 

Grad na Neretvi je kroz ovaj festival dobio dragocjenu kulturnu oazu. Na potezu su institucije koje moraju odlučiti hoće li ovu oazu trajno zalijevati ili će dopustiti da je ponovo proguta hercegovački estradni krš.

S. Ž.