KAKO NAS VIDI SVIJET? Po odljevu mozgova i korupciji prvaci, a po ekonomskim pokazateljima i obrazovanju na samom europskom dnu
Piše: Dragan Bradvica
Godina koja je na izmaku bila je vrlo teška za cijeli svijet pa tako i za Bosnu i Hercegovinu mada svi oni koji žive u ovoj zemlji gotovo više i ne pamte dobre godine.
Vrlo često bh. političke (kvazi)elite za to optužuju medije odnosno kako mediji kreiraju tmurnu sliku BiH iako situacija niti izbliza nije takva. Zbog toga ćemo za naše čitatelje prezentirati samo i isključivo podatke koji dolaze iz najeminentnijih međunarodnih agencija i institucija. Možda se i njih optuži kako su u funkciji samo da blate bh. vlasti koje se slomiše kako bi osigurale bolji život za sve bh. narode i žitelje?
Propast ekonomije
Prema Svjetskom ekonomskom forumu BiH je prema odljevu mozgova rangirana na 140. mjesto od 144 zemlje. Prema posljednjem Izvješću o lakoći poslovanja, BiH je rangirana na 90. mjesto od 190 zemalja i u odnosu na rezultate u posljednje tri godine bilježi lošiji rang, gdje su ključni razlozi neusklađenost propisa koji se odnose na unutarnje tržište i trgovinu, politička nestabilnost i neefikasna administracija. Prema posljednjim podacima da bi se registrirala tvrtka ili posao u BiH potrebno je proći kroz 13 procedura za koje je potrebno 80 dana.
Prema Globalnom indeksu konkurentnosti BiH je i dalje nisko rangirana i za razliku od prethodnih godina nije poboljšala svoju poziciju. U 2017. naša zemlja bila je pozicionirana na 90. mjesto od 135 zemalja, a u 2019. je rangiran na 92. mjesto od 141 zemlje.
Prema Indeksu mrežne spremnosti BiH je rangirana na 81. mjesto od 121 zemlje i nije došlo do promjene u odnosu na prethodne godine.
Prateći Globalni inovacijski indeks, naša zemlja je prema pristupu informacijsko komunikacijskim tehnologijama rangirana na 61. mjesto od 121 zemlje i sveukupna ocjena sektora informacijsko komunikacijskih tehnologija je i dalje niska, 95. mjesto od 121 zemlje i u usporedbi sa zemljama regije BiH je najlošije plasirana zemlja.
Procijenjena ukupna izdvajanja za istraživanja (privatna i javna ulaganja) u BiH iznosila su oko 0,2 posto BDP-a što pokazuje da od 2013. pa do danas se jako malo sredstava izdvaja u te svrhe. Prema Globalnom inovacijskom indeksu 2020. po izdvajanjima za istraživanje i razvoj smo rangirani na 89. mjesto od 130 zemalja.
Nadalje, Europska unija je usvojila strategiju po kojoj bi do 2020. 40 posto stanovništva
trebalo biti visokoobrazovano. U BiH taj postotak je 10 posto, u Hrvatskoj 15 posto, a u Sloveniji 22 posto. U EU prosjek visokoobrazovanih je preko 22 posto. Prema Globalnom izvještaju o konkurentnosti, kvaliteta obrazovanja u BiH je na vrlo niskoj razini, tj. od 141 zemlje, BiH je rangirana na 82. mjestu.
Korupcija
Prema dostupnim podacima iz Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine u 2019. je ostvaren ekonomski rast od 2,7 posto u odnosu 2018. Uspoređujući podatke sa zemljama Jugoistočne Europe može se primijetiti da je u BiH ostvarena nešto niža stopa ekonomskog rasta u odnosu na regionalni prosjek. Kapaciteti medicinskog kadra su znatno manji od EU28 prosjeka što za posljedicu ima otežan i nepravovremen pristup pacijentu. BiH karakterizira kontinuirano povećavanje troškova u sektoru zdravstva. U 2018. (posljednje dostupan podatak) izdaci u zdravstvu su iznosili dvije milijarde 972 milijuna maraka, što je za 170 milijuna više nego u prethodnoj godini, a za oko 450 milijuna maraka više nego u 2013.
BiH je u 2019. dobila ocjenu 36 na skali od 1 do 100, gdje 0 predstavlja najvišu razinu korupcije, a 100 najniži i nalazi se zajedno s Kosovom na 101. mjestu od ukupno 180 zemalja uključenih uistraživanje. Riječ je o najlošijoj ocjeni koju je BiH dobila usporedbi s 2012. godinom, kada je s ocjenom 38 bila na 89. poziciji, a sada je svrstana u red zemalja koje globalno u kontinuitetu najviše nazaduju.