Kako očuvati nacionalne spomenike BiH?
Više slušajmo struku, a manje vlast
Povijesne građevine u Bosni i Hercegovini često su suočene s neadekvatnim obnovama koje prijete očuvanju. Stručnjaci upozoravaju na nedostatak dokumentiranja stanja na terenu, loše projekte, te neobrazovan kadar.
Bolja promocija, obrazovanje i stručni nadzor mogli bi značajno poboljšati kvalitetu obnove dragocjenih spomenika, jer Bosna i Hercegovina kao i Mostar je, zapravo, riznica kulturno-povijesnog naslijeđa.
Kajtazova kuća
Jedan od primjera koji simbolizira važnost očuvanja kulturne baštine u Mostaru je Kajtazova kuća, jedan od najstarijih objekata u gradu, izgrađen početkom 16. stoljeća. Povijesna kuća, zajedno s drugim osmanskim rezidencijalnim građevinama poput Bišćevića kuće, ne samo da svjedoči o inženjerskoj vještini prošlih stoljeća već i o bogatom kulturnom naslijeđu koje treba sačuvati i braniti. Nažalost, mnogi od ovih spomenika su na neki način zaboravljeni, a njihovo očuvanje zahtijeva odgovoran pristup.
- Kajtazova kuća je što mnogi i nisu znali starija od Starog mosta. Stari most je građen od 1556. do 1566. godine. Ono što je zanimljivo za ovu kuću je što je ona jedina autentična, dakle jedina kuća koja nije uopće mijenjana. Ona je onakva kakva je bila i prije 500 godina. Jako je teško održavati kuću, ali trudimo se mi kao obitelj da ju očuvamo, ističe jedna od vlasnica kuće Dženana Solak.
Arhitektica Maja Roso - Popovac upozorava kako nedostatak stručnog nadzora, obrazovanog kadra i poštovanja pravila. Propusti često dovode do trajnog oštećenja dragocjenih objekata, iako je svijest o vrijednosti spomenika porasla.
- Vrlo često se dešava da ustvari gorim odnosom, gorim projektom narušimo nešto što je stajalo tako kako jeste zadnjih 300-400 ili tisuću godina. Lokalna zajednica, shvativši da ima vrijedan spomenik pokušava nešto da uredi, ali ne postoji mehanizam koji će im reći da se moraju obratiti upravo nekom projektantu, nekom izvođaču i onda na kraju umjesto da spasimo to povijesno naslijeđe desi se često da ga degradiramo, upozorava Popovac.
Rješenje o zaštiti spomenika kulture jasno propisuje kako treba postupati s kulturnom baštinom. S obzirom na manjak obrazovanog kadra, nedostatak ozbiljne posvećenosti i planskog održavanja, primjena pravila ostaje upitna.
Nepravilnosti u Višegradu
Izvornost i integritet svjetske baštine za područje Starog mosta i Starog grada u Mostaru nisu ugroženi. Stari grad je sačuvao svoju koherentnost u cjelini s prepoznatljivim gradskim karakteristikama i čitljivost urbano morfološke matrice.
Mogući negativni uticaji i pritisci razvoja pokušavaju se spriječiti, izbjeći i ublažiti naporima službi zaštite, koje su u potpunosti bave kontinuiranim aktivnostima na očuvanju kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa.
Drugi povijesni spomenik koji se nalazi na Listi UNESCO-a je most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu. Most preko Drine predstavlja remek djelo mostogradnje. Sagrađen je u vremenu od 1571. do 1577. po želji i naredbi Mehmed-paše Sokolovića. Prije 15 godina počela je rekonstrukcija spomenika koja je trajala oko osam godina. Tijekom rekonstrukcije mosta uočeno je dosta nepravilnosti. Upotrebnu dozvolu most je dobio tek u travnju 2019. godine. N. K.