Kad je riječ o Reformskoj agendi ali jednako tako i o strateškom dokumentu kvaliteta stručnog obrazovanja i obuke, u svijetlu zaključaka iz Rige, to podrazumijeva reforme, ali i usklađivanje onog što imamo u BiH sa standardima EU i potrebama tržišta rada, a to, opet, zahtijeva blisku suradnju organa vlasti, obrazovnih institucija i međunarodnih partnera te naravno poslodavaca kao najvažnije karike u lancu, rekao je njemački veleposlanik

Međunarodna konferencija 'Reforma stručnog obrazovanja na djelu: Europska perspektiva' okupila je danas u Sarajevu predstavnike institucija Bosne i Hercegovine, međunarodnih organizacija, obrazovnog i poslovnog sektora.

U fokusu su iskustva Njemačke, Austrije i Švicarske, čiji modeli stručnog obrazovanja su vrijedni primjeri uspješnog povezivanja obrazovnog sistema i privrede, s posebnim naglaskom na praktično učenje, potrebe poslodavaca i razvoj kompetencija mladih.

Pitanja kojima se bavi ovaj skup su - kako povezati stručno obrazovanje u BiH s potrebama gospodarstva i tržišta rada, zatim što BiH može naučiti iz iskustava Njemačke, Austrije i Švicarske i koje su promjene potrebne da bi mladi stjecali znanja i vještine odgovarajuće zahtjevima suvremenog tržišta rada.

 Vještine

Pomoćnik ministra civilnih poslova Bosne i Hercegovine Adnan Husić kazao je da je konferencija posvećena srednjem stručnom obrazovanju i obuci radi sagledavanja onoga što je dosad postignuto u ovom sektoru, kao i budućih pravaca djelovanja.

- Posebno nam je značajno što je današnja tema srednje stručno obrazovanje u dijelu koji se odnose na europske perspektive, a imajući u vidu i da je EU donijela novu strategiju za srednje stručno obrazovanje za razdoblje 2026-2030. godina, pokušat ćemo otvoriti odnosno unaprijediti dijalog između obrazovanja i tržišta rada da bismo vidjeli na koji način je najbolje te nove pravce ili nove izazove preslikati u sustav u BiH te osposobiti učenike za tržište rada. Učenici trebaju imaju vještine koje će biti prepoznate na tržištu rada a u kontekstu s našim modernim izazovima kao što su digitalizacija, Zelena agenda itd., rekao je Husić. Po njegovim riječima, ovo je značajna tema jer u BiH ima 77 posto učenika koji pohađaju srednje stručno obrazovanje i obuku, što nije zanemariv broj. Prema podacima, u školskoj 2024-2025. godini, tu nastavu pohađalo je 88 tisuća učenika. Husić je zahvalio veleposlanstvima Njemačke, Švicarske i Austrije te Delegaciji EU u BiH za kontinuiranu podršku.

 Kvaliteta stručnog obrazovanja i obuke

Veleposlanik Njemačke u BiH Alfred Grannas ističe da su stručno obrazovanje i obuka ključne oblasti u kojima njegova zemlja pruža podršku BiH i da je u okviru toga, fokus na inovacijama i potrebama tržišta rada, kreiranju radnih mjesta za mlade ljude radi bolje konkurentnosti gospodarstva.

- Kad je riječ o Reformskoj agendi ali jednako tako i o strateškom dokumentu kvaliteta stručnog obrazovanja i obuke, u svijetlu zaključaka iz Rige, to podrazumijeva reforme, ali i usklađivanje onog što imamo u BiH sa standardima EU i potrebama tržišta rada, a to, opet, zahtijeva blisku suradnju organa vlasti, obrazovnih institucija i međunarodnih partnera te naravno poslodavaca kao najvažnije karike u lancu, rekao je njemački veleposlanik. Konferencija je, po njegovim riječima, važna prilika da bi prioriteti bili pretočeni u konkretno djelovanje za suvremeno i kvalitetno obrazovanje koje je istovremeno relevantno, a sve to skupa znači investiranje u budućnost i evropsku perspektivu te u tom smislu, Njemačka ulaže vlastita iskustva.

Veleposlanik Austrije u BiH Georg Diwald izjavio je da njegova zemlja podržava BiH u nastojanjima da se pridruži EU i u tom smislu rado će podržati reforme u oblasti stručnog obrazovanja i obuke.

- Ohrabreni smo napretkom koji vidimo u suradnji državnih institucija, škola i privatnih poduzeća. Investicije u stručno obrazovanje i obuku su zapravo ulaganje u mlade i stvaraju prilike za njih da bi budućnost gradili u vlastitoj zemlji. Austrija će nastaviti podršku BiH na njenom putu ka EU, a naše kompanije obučavati mlade ljude kako bi imali neophodne vještine u skladu s potrebama tržišta rada, rekao je Diwald.

Veleposlanik Švicarske u BiH Gabriel Enrico Derighetti ističe da je jedan od izazova u oblasti tehničkog stručnog obrazovanja i obuke zapravo osigurati nastavak dobre dinamike, a u tom smislu projekti nisu dovoljni kako bi došlo do usvajanja svih reformi. Jedan od važnih kriterija je način na koji stručno obrazovanje funkcionira.

- Projekt ide do određene točke, ali isto tako su važni političke reforme te sudjelovanje privatnog sektora. Tako da je važno da se reforme provode, da postoji politička volja, ali i volja privatnog sektora da učestvuje u tome. Imamo dovoljno strategija, treba da djelujemo, rekao je.

 Nužna poboljšanja

Tim-liderica u sekciji kooperacija u Delegaciji EU u BiH Mojca Krisper Figueroa naglašava veliku važnost poboljšanja u sektoru stručnog obrazovanja i obuke u kontekstu pridruživanja zemlje EU, što je definirano i u Poglavlju 26 'Obrazovanje i kultura‘.

- S jedne strane imamo reformu, a s druge konkretne korake za provedbu. U prošlotjednom europskom izvješću, zabilježen je nažalost ograničen napredak te je potreban dodatni, a mi surađujemo s Ministarstvom i partnerima na ubrzanju reformi. Imamo dva aspekta u tom kontekstu – neusklađenost obrazovanja s potrebama tržišta rada, a s druge, da kompanije ponude što više mjesta za ovaj vid praktične obuke, kazala je Krisper Figueroa.    

Međunarodnu konferenciju 'Reforma stručnog obrazovanja na djelu: Europska perspektiva' zajedno su organizirali GIZ-Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit uime Njemačke vlade, OeAD – Austrijska agencija za obrazovanje i internacionalizaciju, GOPA Worldwide Consultants, Europska fondacija za obuku (ETF) i Regional Challenge Fund (RCF).

Partneri su Ministarstvo civilnih poslova BiH i Vlada Švicarske