Piše: Dragan Bradvica

Kako preživjeti mjesec dana u Bosni i Hercegovini? Kako platiti osnovne troškove života? Kako djeci omogućiti dobro obrazovanje? Kako si priuštiti nekoliko dana odmora na moru, a da se ne ide u nova zaduženja?

Sve ovo, kao i brojna druga slična pitanja muče najveći broj i Hrvata i Srba i Bošnjaka i svih ostalih žitelja u našoj zemlji. Istina jeste kako su plaće, i u nešto manjoj razini plaće rasle, ali rasli su i troškovi života u našoj zemlji.

Upravo tu i ulazimo u vrzino kolo iz kojeg se nikako ne izvlačimo –ukoliko pratite naše vlasti u Bosni i Hercegovini se nikada nije živjelo bolje; ukoliko slušate oporbu, nevladin sektor i sindikate siromaštvo se povećava i sama je magija kako dobar dio naših obitelji 'spaja kraj s krajem'.

S obzirom na to, friziraju se i statistike, vade se iz konteksta stvari i prezentiraju kao činjenice ali sve to pada u vodu kada se izađe na ulicu i kada svatko od nas pogleda u vlastiti novčanik ili bankovni račun.

Koliki su troškovi život, a kolike plaće?

Prema posljednjim podacima Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine potrošačka korpa za mjesec kolovoz 2021. godine iznosi 2.524,81 marku i za 454,02 maraka je skuplja od potrošačke korpe za prethodni mjesec.

Prosječna plata isplaćena u Federaciji za mjesec svibanj 2021. iznosila je 999 maraka (posljednji podatak objavljen od strane Federalnog zavoda za statistiku) i za 17 maraka je viša od iznosa u prethodnom mjesecu. Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 39,57 posto.

Prilikom izrade Sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plaća isplaćena u Federaciji, te minimalni troškovi života četveročlane osbitelji koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednjoškolskom, a drugo u uzrastu osnovca.

Samu potrošačku korpu čine sljedeće kategorije (pored naziva se nalazi postotak sudjelovanja pojedinačne kategorije u sindikalnoj potrošačkoj korpi): prehrana 37,3 posto, stanovanje i komunalne usluge 12,3 posto, higijena i održavanje zdravlja 5,7 posto, obrazovanje i kultura 22,6 posto, odjeća i obuća 11,2 posto, prijevoz 5,5 posto, održavanje domaćinstva 4,8 posto.

A kakve su plaće?

Prema podacima Agencije za statistiku BiH najviše zaposlenih u svibnju i dalje smo imali u prerađivačkoj industriji gdje radi 165.604 osoba, a prosječna plaća im je 748 maraka.

'Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala' zapošljava 146.864 osoba a prosječna plaća ima je 728 maraka. U oblasti građevinarstva radi 41.942 osoba, prosječna plaća je 680, u 'djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane' zaposleno je 35.868 osoba, prosječna plaća je 584 marke, 'administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti' 16.857 osoba, prosječna plaća iznosi 675 maraka, 'umjetnost, zabava i rekreacija' zapošljava 14.608 osoba, a prosječna plaća iznosi 716 maraka.

Prema tome, u pobrojanim djelatnostima radi ukupno 421.743 osobe a prosječna plaća im je oko 700 maraka. Ukoliko znamo da u BiH ukupno radi 815.590 osoba, jasno je kako više od pola radi za iznose gore navedene. Prevedeno na životni standard bh. žitelja, to znači kako bi u jednu četveročlanu obitelj mjesečno trebale doći čak tri takve plaće tek kako bi se 'guralo od prvog do prvog'.

Kako stvari vide vlasti?

S druge pak strane, federalni premijer Fadil Novalić tvrdi kako su plaće u mandatu ove Vlade FBiH porasle 20 posto, a troškovi života 3,7 posto. Samom tom činjenicom vlasti tvrde kako je i standard života veći.

Uz ovo, on iznosi podatak kako je u trenutku stupanja na dužnost ovog saziva Vlade Federacije u tom entitetu bilo ukupno oko 111 tisuća minimalnih plaća, a da ih je trenutno oko 23 tisuće.

Međutim, sindikati iznose podatak kako oko 260 tisuća radnika u Federaciji prima plaću u iznosu do 650 maraka, koja ne može pokriti ni trećinu potrošačke košarice.

Ekonomska analitičarka Svetlana Ceniću pozorava na još jednu činjenicu.

Naime, mi ni ne pokušavamo pratiti svjetske trendove kada su u pitanju potrošačke navike. Naime, u razvijenim zemljama zapada u potrošačku korpu ulaze neki drugi proizvodi poput tegova, dok u nas ta statistika obuhvaća vrlo mali broj proizvoda i ne mijenja se jako dugo vremena.

- Bez obzira što je tehnologija jako napredovala, što danas svatko jednostavno ima potrebu imati mobilni telefon, što se on mora mijenjati, što se na Zapadu u potrošačke statistike uvode čak i hibridni automobili mi i dalje indeks potrošačkih cijena mjerimo kad da živimo 50-ako godina u prošlosti. Nažalost, sve nam je tako, kazala je Cenić.

I uistinu, i ono malo statistika koje se vode u BiH vezano za potrošaku moć naših žitelja ograničene su na ono najosnovnije za preživljavanje ne vodeći računa o tome da je danas život nezamisliv bez pametnih mobilnih telefona, laptopa, tableta, da ljudi moraju i odmoriti barem dva tjedna, a od tog odmora barem pet, šest dana otići na ljetovanje ili zimovanje, da se automobil mora mijenjati nakon određenog broja godina…

Shodno našim vlastima, ukoliko imate za hranu i piće to je dovoljno da niste ugrožena kategorija stanovništva.

Stopa registrirane nezaposlenosti 32,4 posto

Na dan 31. srpnja 2021. u Bosni i Hercegovini je bilo 395.383 osoba na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja, podatak je Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

U odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih osoba je veći za 1.602 osobe ili 0,41 posto. Od ukupnog broja osoba koje traže zaposlenje, 227.778 ili 57,61 posto su žene. U odnosu na isto razdoblje prošle godine nezaposlenost u BiH je manja za 30.869 osoba ili 7,24 posto. U odnosu na početak pandemije Covid-19, nezaposlenost se smanjila za 7.505 osoba ili 1,86 posto.

Nezaposlenost se povećala u Federaciji za 2.185 osoba (0,7 posto), dok se smanjila u Republici Srpskoj za 573 osobe (0,76 posto) i u Brčko distriktu BiH za 10 osoba (0,15 posto). Struktura osoba koja traže zaposlenje, zaključno sa 31. srpanj 2021. godine je slijedeća: NKV 105.526 ili 26,69 posto, od toga 43.543 (25,98 posto) muškarca i 61.983 (27,53 posto) žene; PKV-NSS 6.366 ili 1,61 posto, od toga 3.115 (1,86 posto) muškaraca i 3.251 (1,43 posto) žena; KV 124.291 ili 31,44 posto, od toga 65.750 (39,23 posto) muškaraca i 58.541 (25,70 posto) žena; VKV 1.363 ili 0,34 posto,  od toga 1.110 (0,66 posto) muškaraca i 253 (0,11 posto) žene; SSS 113.949 ili 28,82 posto, od toga 41.311 (24,65 posto) muškaraca i 72.638 (31,89 posto) žena; VŠS 7.078 ili 1,79 posto, od toga 2.406 (1,44 posto) muškaraca i 4.672 (2,05 posto) žene; VSS 36.810 ili 9,31 posto, od toga 10.370 (6,19 posto) muškaraca i 26.440 (11,61 posto) žena. U srpnju je brisano ukupno 14.769 osoba sa evidencija službi zapošljavanja, od čega je 6.996 žena. Od ovog broja zaposleno je 10.122 osobe, od čega 4.808 žena. Istovremeno je za 10.598 osoba prestao radni odnos, od čega 5.852 žene. Poslodavci su u ovom periodu prijavili potrebe za zapošljavanjem 4.037 novih radnika.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u lipnju 2021., broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 820.979, a od toga je 356.149 žena. U odnosu na svibanj 2021. broj zaposlenih osoba se povećao za 0,5 posto, a broj zaposlenih žena se također povećao i to za 0,7 posto. Stopa registrirane nezaposlenosti za lipanj 2021. iznosila je 32,4 posto i u odnosu na svibanj 2021. smanjila se za 0,2 postotna poena.