Bosna i Hercegovina se nažalost ni tijekom ove godine neće riješiti inflacije i rasta cijena. Iako je postotak manji nego ranije, treba jasno kazati kako postoci i astronomske cijene prazne novčanike građana naše zemlje, a što vodi ka problemima koji su već narušili ionako krhku ekonomsku situaciju. 

Iako je prosječna plaća u Bosni i Hercegovini rasla, ona ne predstavlja realnu sliku. Inflacija je u našoj, kao i u ostalim državama, dovela do pada standarda i pada vrijednosti novca.

- Inflacija se odrazila na sve težu životnu sliku dijela ili jednog sloja stanovništva, te utjecala na produbljenje jaza između bogatih i siromašnih građana, navodi profesor Igor Živko, dekan Ekonomskog fakulteta na Sveučilištu u Mostaru.

Pola milijarde za meso

Boli osjećaj nemogućnosti da se priušti egzistencijalno dobro, navodi profesor Admir Čavalić, također ekspert iz oblasti ekonomije.

- Iako nominalno rastu plate, dakle 1300 KM neto – realno, a to je važno, građani Bosne i Hercegovine su siromašniji nego prije tri ili četiri godine, kada nismo imali inflatorne pojave, dodaje.

Da ovisimo o uvozu pokazuju i podaci Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine, prema kojima su lani uvezena 84 milijuna kilograma živih životinja i mesa za vrtoglavih pola milijarde maraka. Kada pogledamo strukturu inflacije u zadnje dvije godine, ona je pod utjecajem cijena domaćih proizvoda i energije.

- Kako je cijena energije relativno stabilna do nekih novih šokova koji nam se mogu dogoditi, to je zapravo jedna od reformi koje trebamo napraviti – okrenuti se domaćoj proizvodnji i probati substituirati uvoz koji imamo, jer na takav način i uvozimo dio inflacije. Naša inflacija je bazično uvozna i ovisi o cijenama koje se formiraju i dosežu u hrani i energetici u inozemstvu - na globalnoj razini, a što se prelijeva u Bosnu i Hercegovinu, smatra profesor Živko.

S druge strane izvoz se temelji na industrijskim proizvodima. Upravu tu smo konkurenti sa zemljama zapadnog Balkana.

- Imali smo i pojavu pada marži kako bi se držala konkurentnost neke cijene, jer je uvozna inflacija pravila pritisak na način da inputi, odnosno cijena nabave znatno rastu, na što se ne može utjecati, dodaje Čavalić.

Rasle cijene restorana, hotela, piva, sokova…

Cijene energenata i hrane se nažalost uskoro neće vratiti na staro. U narednom periodu nas očekuje kakva – takva stabilizacija. Utjecaj će imati Bliski istok, Crveno more, Ukrajina i Rusija ili možda neka nova geopolitička situacija koja bi mogla poremetiti kretanje cijena energenata i time dovesti do rasta inflacije.

Cijene u Federaciji su zabilježile blagi rast u travnju, te su u prosjeku porasle za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec. Na godišnjoj razini inflacija iznosi 1,2 posto, što je ubrzanje u odnosu na ožujak, kada je godišnja inflacija iznosila 0,9 posto, što je rezultat rasta cijena u hotelima i restoranima i ostalih dobara i usluga. 

U odnosu na ožujak ove godine, cijene su najviše rasle u kategorijama kultura i zabava, odjeća i obuća i restorani i hoteli. Pad cijena zabilježen je kod stanovanja, vode, električne energije, plina i drugih energenata i namještaja. U usporedbi s travnjem prošle godine, najviše su rasle cijene u hotelima i restoranima, te ostalih dobara i usluga (financijske usluge i osiguranje). U kategoriji restorani i hoteli zabilježen je rast cijena od 10,5 posto, pri čemu su usluge ishrane porasle za 10,7 posto, a usluge smještaja za 9,4 posto. 

Cijene proizvoda i usluga koji se koriste za osobnu potrošnju u Republici Srpskoj u travnju se nisu mijenjale u odnosu na ožujak ove godine, dok su u odnosu na travanj prošle godine više za 2,5 posto.

Niže cijene na godišnjoj razini, u travnju 2024. godine, zabilježene su u odjeljku odjeće i obuće (-7,5 posto), zbog sezonskih sniženja konfekcije i obuće tijekom godine. S podacima o inflaciji, Republički zavod za statistiku izvijestio je i da je prosječna mjesečna neto plaća u Republici Srpskoj isplaćena u travnju 2024. iznosila 1.400 KM i u odnosu na ožujak nominalno i realno je veća za 0,4 posto. U odnosu na isti mjesec prethodne godine neto plaća je nominalno veća za 10,7 posto, a realno za osam posto. Financijski sektor u BiH za 2024. očekuje inflaciju od 4,2 posto, dok Međunarodni monetarni fond očekuje da će inflacija u BiH u 2024. usporiti na tri posto sa 6,1 posto u prošloj godini.

N. K.