Piše: V.S.Herceg

Medijsko istraživanje oko afere Global Ispat Koksne Industrije d.o.o. Lukavac (GIKIL) svakim danom potvrđuje razmjere kriminalne hobotnice zbog koje je Bosna i Hercegovina uvučena u arbitražni postupak po osnovu Sporazuma BiH i Indije o zaštiti stranih investicija. Arbitražu je pokrenuo indijski biznismen i većinski vlasnik GIKIL-a (51%) Pramod Mittal.

Afera GIKIL zasigurno će biti među 'najtežim', ako ne i 'najteža' u poslijeratnoj BiH zbog spora od više stotina milijuna eura koje bi, na koncu, morala platiti naša zemlja te se ponovno naći na nezavidnoj listi nesigurnih država za inozemne investicije.

Izuzev što se kroz aferu isprepliće snažna sprega lokalnih političara Tuzlanskog kantona, ali i pravosudnih institucija, ovaj slučaj otkriva i vodeće aktere planiranja i realizacije te konačnog cilja - izbacivanje većinskog, inozemnog vlasnika i investitora Pramoda Mittala iz upravljačke strukture ove tvrtke.

Mittal prijavio odvjetnika zbog prijevare

Zanimljiva je činjenica da je Mittal podnio kaznenu prijavu protiv vlastitog odvjetnika Faika Muhića koji je ujedno bio i pravni zastupnik GSHL-a, tvrtke u vlasništvu obitelji Mittal, a koja je u GIKIL uložila 51% kapitala, dok je Koksno hemijski kombinat (KHK), tvrtki u većinskom vlasništvu Vlade Tuzlanskog kantona (67%), u tom zajedničkom projektu uložio preostalih 49% kapitala.

Faik Muhić  je također bio osobni odvjetnik Pramod Mittala što se vidi iz punomoći koju objavljujemo. Tada nije bilo niti najave da će ovaj zajednički projekt završiti na međunarodnom arbitražnom sudu.

Nakon što je Mittal kazneno prijavio Muhića, gdje je svog odvjetnika teretio za neovlašteno otkrivanje odvjetničke tajne, prijevaru i zloupotrebu povjerenja, tužiteljstvo u Travniku donosi odluku o obustavljanju istrage, ali i odbija Mittalovu pritužbu koja je uslijedila nakon toga.Za očekivati je da će Preamod Mittal iskoristiti daljnje pravne lijekove u ovom predmetu, a možda i potražiti pomoć europskih sudova.

Faik Muhić u svom iskazu Kantonalnom tužiteljstvu Travnik izjavljuje kako su netočni navodi da je imao potpisan ugovor o zastupanju sa Pramod Mittalom te da tako nije mogao otkriti nikakvu odvjetničku tajnu. No, iz punomoći koju objavljujemo vidljivo je kako je odvjetnik Faik Muhić i njegov odvjetnički ured zastupao Pramod Mittala.

U kaznenoj prijavi koju je, u ime Mittala, Kantonalnom tuzlanskom tužiteljstvu uputila odvjetnica Vasvija Vidović u prosincu 2019. protiv odvjetnika Faika Muhića, između ostaloga, stoji da "nije ispunio svoju dužnost zasnovanu na Zakonu o odvjetništvu, Kodeksu odvjetničke etike te da je zloupotrijebio ovlasti koje mu je dalo pravno lice GIKIL jer je 25. veljače 2016. Općinskom sudu u Tuzli podnio tužbu protiv GIKIL-a i to kao punomoćnik drugog pravnog lica - GSHL-a, zbog untvršivanja niptavnosti akta,a onda 7. ožujka 2016. ponovno kao punomoćnika GSHL-a ponio tužbu protiv GIKIL-a zbog poništenja akata Skupštine GIKIL-a.

Istaknuto je kako je postupao u očitom sukobu interesa te, umjesto da zastupa interese GIKIL-a, pokrenuo dvije tužbe protiv njih u korist drugog pravnog lica, GSHL-a.

Kako se dogodilo da Mittalov odvjetnik radi protiv interesa svog klijenta. Dokazi upućuju upravo na to, a o motivi se mogu samo nazirati. Kako drukčije objasniti dvije potpuno kontradiktrone izjave ovog odvjetnika koji je, ujedno, zastupao GSHL u arbitražnom postupku pokrenutom 2015. godine protiv KHK i Vlade TK-a kao suvlasnika GIKIL-a od 49%.

Jedno je govorio 2018. godine...

Naime, na snimku sa Skupštine GIKIL-a 10. rujna 2018. Muhić koji je po ovlasti Pramoda Mittala presjedaotom Skupštinom, a za što objavljujemo i njegovu svojeručno potpisanu prijavu,istaknuo je kako predstavlja Mittala te da ima "apsolutno neograničene ovlasti". Nasuprot tome, već 2019. godine, Skupština u istom sazivu i s istim pravno činjeničnim stanjem,označena je kao nelegalna i to po osnovu priznanja domaćih aktera, tadašnje uprave GIKIL-a, odnosno zamjenika generalnog direktora Suada Imamovića i odvjetničkog ureda 'Muhić i drugi'.

-Kao predstavniku GSHL-a koji ima apsolutna neograničene ovlasti od strane gospodina Pramod Mittala, da i njega i GSHL zastupam po svim pravno-imovinskim pitanjima na prostoru BiH, kao i njegovoj tvrtci, čini mi se, a bit ću slobodan to kazati, da ova tvrtka pod hitno mora riješiti dva ključna pitanja. Nisu samo GIKIL 'čerupali', da upotrijebim taj kolokvijalni izraz za prinudno osiromašenje od strane trećih osoba, radnici GIKIL-a. Ako krenemo od toga da položaj Sindikalne organizacije je zbilja 'carski', da je predsjednik sindikata profesionalno predsjednik Sindikata, da ima svoju tajnicu, troškove i ured – to nema nigdje, kazao je Muhić na Skupštini GIKIL-a 2018. godine.

-Drugo, na plećima ove tvrtke stoji stotinjak radnika koji ne rade ništa i ne mogu raditi, nego samo smetaju ovdje, jer su invalidi rada, ne možete im ništa uraditi. Ima i tu prijedlog što uraditi, bolje je i da sjede kod kuće nego da dolaze ovdje i smetaju drugima da rade. Ne može se strani investitor isključivati i istjerivati iz tvrtke bez osnova. Ne može se vlasnik strane tvrtke izbacivati iz kabineta premijera, ne može mu se prijetiti uhićenjem, kaznenim prijavama itd., kazao je tada Muhić, pri tom otkrivajući kaotično stanje u GIKIL-u.

...drugo 2023. godine

On je u prosincu 2018. godine, što cijelu aferu još više usložnjava, a njegovu ulogu u svemu dovodi do velikog upitnika, imenovan i za prokuristu GIKIL-a, da bi, nakon što mu je mandat otkazan, otkazao punomoć o zastupanju GSHL-a, GIKIL-a i Pramoda Mittala te nakon mjesec i pol dao izjavu Tužiteljstvu u svojstvu svjedoka u ovom slučaju.

Međutim, njegova izjava sa Skupštine GIKIL-a iz 2018. dijametralno se razlikuje od pisanog odgovora koje je dao novinarima Face TV-ja na pitanje o njegovom pravnom mišljenju o odluci Uprave GIKIL-a od 20. siječnja 2020. da isključi GSHL te je li on pravni zastupnik firme Coast Line Commodities i radi li se o strateškom partneru GIKIL-a. Vlasnik tog navodno strateškog partnera je Pavao Vujinovac koji je i vlasnik firme PPD-a koja ugljem opskrbljuje GIKIL. Vujinovac je ujedno i većinski vlasnik Luke Ploče. Odvjetnik Muhić je demantirao da je Coast Line novi strateški partner GIKIL-a.

-GSHL nije uplatio udio u kapitali GIKIL-a što je obećao Ugovorom o osnivanju GIKIL-a. Upisao 77 milijuna s obvezom uplate do 1. listopada 2007. godine, uplatio samo 32, a nikad preostalih 45 milijuna. Nakon naknadnog poziva da izvrši obvezu oglušio se i otišao u bankrot. Isključenje takvog ugovarača je zakonska obveza, a ne mogućnost. GSHL je potpuno opravdano i zakonito isključen. Na drugo pitanje ne mogu kratko odgovoriti. Uglavnom, Coast Line nije novi strateški partner Gikila, odgovorio je za Face TV.

Nevjerodostojan svjedok?

Ova izjava odvjetnika Muhića bi mogla staviti u rang nevjerodostojnih svjedoka. U tuzlanskim kuluarima se već odavno spominje kako je baš Faik Muhić „stvarni autor“ aktualne optužnice Kantonalnog tužiteljstvaprotiv Pramod Mittala i drugih. Ovo su, između ostaloga, bili razlozi za podnošenje kaznene prijave od strane Mittala.

Podsjetimo kako je poskupljenjem cijene uglja, rastao je i GIKIL-ov dug prema tvrtki Stemcor od koje je lukavačka tvornica nabavljala sirovine. Danas taj dug iznosi oko 170 milijuna dolara - GIKIL ga nikada nije vratio, a tvrtka Stemcor je prijavila bankrot. GSHL, odnosno obitelj Mittal tražila je od KHK, odnosno, njenog većinskog vlasnika, Vlade Tuzlanskog kantona, a gdje je vladajuća SDA, izmirivanje 49% duga prema Stemcoru, u istom postotku kojim je osnivač i udjelnik u GIKIL-u. Ovo KHK nikad nije ispunio te je GSHL pokrenuo arbitražu protiv KHK kojom rukovodi Tuzlanska vlada.

I tada počinje nevjerojatna "igra" - KHK, čiji je većinski vlasnik Vlada TK i jedan od osnivača GIKIL-a (49%), pokreće smjenu članova NO GIKIL-a. To je i učinjeno na Skupštini gdje nitko od predstavnika GSHL-a nije sudjelovao, a uz suglasnost Vlade TK, KHK u stečaju kojeg zastupa stečajni upravnik Hajrudin Kunalić, čiji je upravo Vlada TK većinski vlasnik, što je važno za ponoviti, imenuje novih 5 članova odbora koji potom mijenjaju i članove Uprave GIKIL-a.

Ovime je tuzlanskoj vladi omogućena potpuna kontrola nad GIKIL-om dok je inozemni investitor potpuno istjeran. I danas GIKIL posluje kao treći najveći izvoznik u BiH, ali dugovi ostaju i fakturiraju se Mittalu. Skandal, u kojem traje međusobno optuživanje obje strane, 'presijeći će' međunarodna arbitraža od koje već sada strepi BiH.

Tko je i koliko sudjelovao u osnivanju GIKIL-a

Ukupni osnivački kapital GIKIL-a bio je 152.120.247 KM - KHK je istom sudjelovao sa 5.000 KM i objekte tvornice i zgrade, ali i 27 milijuna KM duga. S druge strane, GSHL unosi u osnivački kapital u novcu 38.790.663 KM te se Ugovorom obvezao izmiriti obveze prema povjeriteljim u iznosu od 12.581.326 KM, a radilo se o obvezama KHK-a. GSHL, za razliku od KHK u GIKIL nije unio niti jednu KM duga. Pojednostavljeno, GSHL s jedne strane unosi 39 milijuna KM u društvo GIKIL, dodatno preuzima 12,5 milijuna KM dugovanja KHK-a, i ne unosi ni jednu KM duga. KHK u GIKIL unosi 5.000 KM i 27 milijuna KM dugova.