Kako zaštititi Jadransko more?
Nužna značajnija ulaganja, jači zakonski okvir i veća suradnja kako bi BiH bila u mogućnosti učinkovito reagirati na izazove zaštite Jadranskog mora i obale
Piše: Dragan Bradvica
Jadransko more suočava se s brojnim prijetnjama koje proizlaze iz ljudskih aktivnosti i klimatskih promjena, a te prijetnje značajno ugrožavaju njegovu ekološku ravnotežu. Jedan od najvećih problema je zagađenje, koje dolazi iz različitih izvora. Industrijski otpad i otpadne vode često završavaju u moru bez adekvatne obrade, što dovodi do onečišćenja koje šteti morskim organizmima i ekosustavima.
- Plastični otpad predstavlja posebnu prijetnju, jer se razgrađuje vrlo sporo, a morski život ga često zamjenjuje za hranu, što može biti fatalno. Klimatske promjene dodatno pogoršavaju situaciju. Porast temperature vode ne samo da utječe na životne uvjete mnogih vrsta, već i na kiselost mora, što može imati dalekosežne posljedice na koralne grebene i druge osjetljive ekosustave. Promjene u temperaturi vode također dovode do migracije ribljih vrsta i smanjenja bioraznolikosti, što uzrokuje neravnotežu u ekosustavima. Prekomjerni ribolov je još jedan ključni faktor koji ugrožava riblje stokove i biološku raznolikost. Neodržive ribolovne prakse, kao što su korištenje potpunih mreža i ribolov u zaštićenim područjima, dovode do drastičnog smanjenja populacija mnogih vrsta riba, što ima posljedice ne samo za ribare, već i za cijeli morski ekosustav. Urbanizacija obale predstavlja dodatnu prijetnju. Razvoj infrastrukture, kao što su hoteli i turistički kompleksi, često se provodi bez adekvatnih ekoloških procjena, što može dovesti do uništavanja staništa i degradacije prirodnih resursa. Erozija obale i gubitak prirodnih staništa dodatno pogoršavaju situaciju. Sve ove prijetnje zahtijevaju hitnu pažnju i zajedničke napore zemalja regije kako bi se zaštitilo Jadransko more i osiguralo da ostane održivo za buduće generacije, kaže za Dnevni list Nina Kreševljaković, pravna savjetnica Aarhus centra u Bosni i Hercegovini.
Prijetnje
Isto tako, navodi kako su u posljednjih trideset godina, Jadransko more i njegova obala doživjeli su značajne promjene koje su rezultat zagađenja i klimatskih promjena. Ove promjene imaju dalekosežne posljedice za ekosustave i zajednice koje ovise o moru. Jedan od najistaknutijih problema je smanjenje bioraznolikosti. U mnogim dijelovima Jadranskog mora primjećuje se nestanak određenih vrsta riba i drugih morskih organizama, što je često rezultat prekomjernog ribolova i zagađenja. Ova smanjenja ne utječu samo na riblje stokove, već i na cjelokupni ekosustav.
- Kada se pojedine vrste iz određenog lanca ishrane izgube, to može uzrokovati domino efekt koji narušava ravnotežu u cijelom morskom okruženju. Zagađenje je također postalo alarmantno pitanje. Tijekom godina, razine plastičnog i kemijskog zagađenja su porasle. Plastika koja završava u moru postaje sve veći problem, s ozbiljnim posljedicama za morski život. Mnogi morski organizmi progutaju plastiku, što može dovesti do smrti, a ujedno se i toksične tvari iz plastike akumuliraju u prehrambenom lancu, što predstavlja rizik za zdravlje ljudi. Klimatske promjene dodatno kompliciraju situaciju, naglašava Kreševljaković. Isto tako, porast temperature mora ima izravne učinke na ekosustave, uzrokujući migraciju mnogih vrsta prema hladnijim vodama. Povećana kiselost mora zbog apsorpcije CO2 negativno utječe na organizme poput školjkaša i koralja, koji su od vitalnog značaja za ekosustave. Promjene u temperaturi i salinitetu mogu promijeniti obrasce mrijesta i razmnožavanja mnogih vrsta. Urbanizacija obale, uzrokovana turističkim razvojem i infrastrukturnim projektima, dovela je do erozije obale i gubitka prirodnih staništa. Izgradnja hotela, marina i drugih objekata često se odvija bez adekvatnih ekoloških procjena, što rezultira uništavanjem ključnih staništa koja su potrebna za očuvanje lokalne flore i faune. Sve ove promjene imaju značajan utjecaj na lokalne zajednice, posebno one koje ovise o ribarstvu i turizmu. Održivo upravljanje morskim resursima i zaštita ekosustava postali su nužni za očuvanje Jadranskog mora i obale, kako bismo osigurali njihovu budućnost. Ove promjene jasno ukazuju na potrebu za zajedničkim akcijama i međunarodnom suradnjom kako bi se odgovorilo na izazove koje donose klimatske promjene i zagađenje.
Izazovi za BiH
- Bosna i Hercegovina suočava se s brojnim izazovima kada je u pitanju zaštita Jadranskog mora i obale, a žurna akcija je nužna kako bi se ublažili negativni efekti koji su se već pojavili. Jedan od ključnih koraka je poboljšanje zakonskog okvira koji regulira otpadne vode i industrijske emisije. Trenutni propisi često nisu dovoljno strogi, a njihova provedba može biti nedovoljna. Potrebno je uvesti jasnije norme i standarde koji bi osigurali da industrijske tvrtke pravilno tretiraju otpadne vode prije nego što ih ispuštaju u vodotoke. Također, potrebno je uvesti strože kazne za prekršitelje kako bi se osiguralo da svi sudjeluju u očuvanju prirodnih resursa. Edukacija i povećanje svijesti građana također su od suštinskog značaja. Uključivanje lokalnih zajednica u aktivnosti zaštite mora može doprinijeti stvaranju osjećaja odgovornosti prema okolišu. Organiziranje edukativnih kampanja i radionica može pomoći u informiranju ljudi o utjecaju zagađenja i klimatskih promjena, te o važnosti očuvanja morskog ekosustava. Ovaj pristup može rezultirati aktivnijim sudjelovanjem građana u inicijativama za zaštitu okoliša. Osim toga, uspostava zaštićenih morskih područja i rezervata predstavlja značajan korak prema očuvanju biodiverziteta. Ova područja mogu služiti kao refugiji za ugrožene vrste i doprinijeti obnovi ekosustava. Uključivanje lokalnih ribara i zajednica u upravljanje ovim zaštićenim područjima može osigurati održiv pristup resursima i smanjiti pritisak na ekosustav. Međunarodna suradnja također je ključna. S obzirom na to da je Jadransko more zajednički resurs za nekoliko zemalja, Bosna i Hercegovina bi trebala aktivno sudjelovati u regionalnim inicijativama i projektima zaštite. Razmjena informacija, iskustava i najboljih praksi s susjednim zemljama može poboljšati pristup rješenjima koja su već testirana i uspješno provedena drugdje. Ovo uključuje zajedničke projekte za čišćenje mora, monitoring zagađenja i zaštitu morskih staništa. U konačnici, ovi koraci zahtijevaju angažman svih sektora društva, uključujući vladu, nevladine organizacije, akademsku zajednicu i žitelje. Samo zajedničkim naporima moguće je osigurati održivu budućnost Jadranskog mora i obale, čime se štiti ne samo priroda, već i ekonomija i kvaliteta života lokalnog stanovništva, objašnjava Kreševljaković.
Svijest o nužnosti zaštite mora
Dodaje kako svijest o nužnosti zaštite Jadranskog mora i obale u Bosni i Hercegovini polako raste, ali je i dalje daleko od zadovoljavajuće razine. S obzirom na značaj morskog ekosustava za lokalne zajednice, njegovu ekonomsku vrijednost, te utjecaj na turizam i ribarstvo, ključno je da se ovo pitanje istakne u javnoj diskusiji. Edukacijski programi i kampanje za podizanje svijesti igraju ključnu ulogu u ovom procesu. Organizacije civilnog društva, ekološki pokreti i obrazovne institucije rade na osvještavanju žitelja o problemima kao što su zagađenje, klimatske promjene i prekomjerni ribolov. Međutim, ti napori često nailaze na prepreke, poput nedostatka resursa ili ograničenog interesa medija. Mnogi ljudi još uvijek nisu svjesni koliko su njihovi svakodnevni postupci povezani s tim problemima i kako mogu doprinijeti rješenju. Postoje pozitivni pomaci, posebno među mlađim generacijama, koje pokazuju veće zanimanje za ekologiju i održivost. Ova grupa je često aktivna na društvenim mrežama i sudjeluje u različitim ekološkim inicijativama, što može biti ohrabrujuće za budućnost. Mnogi mladi ljudi žele aktivno sudjelovati u zaštiti okoliša i traže načine kako utjecati na svoje zajednice. Međutim, da bi se stvorila šira svijest o zaštiti mora, neophodno je razvijati dugoročne i sustavne pristupe. To uključuje integraciju ekoloških tema u obrazovni sustav, promoviranje volonterskih aktivnosti vezanih uz očuvanje mora, te suradnju s lokalnim zajednicama na projektima koji imaju direktan utjecaj na okoliš. Također, mediji igraju ključnu ulogu u oblikovanju javnog mnijenja i podizanju svijesti. Povećana medijska pokrivenost ekoloških problema može potaknuti veće interesiranje i angažman žitelja. Uključivanje tema zaštite okoliša u popularne kulturne i društvene događaje može dodatno pomoći u širenju svijesti. U konačnici, iako se svijest polako diže, potrebni su dodatni napori i suradnja svih sektora društva kako bi se postigla željena razina angažmana i odgovornosti prema očuvanju Jadranskog mora i obale. Ovaj proces zahtijeva vrijeme, resurse i kontinuitet, ali je neophodan za osiguranje održive budućnosti.
Djelovanje bh. vlasti
- Vlasti u Bosni i Hercegovini posljednjih godina pokazuju određene inicijative kada je u pitanju zaštita Jadranskog mora i obale, no ta akcija često ostaje nedovoljna u odnosu na ozbiljnost izazova s kojima se suočavamo. Iako su prepoznate neke od ključnih prijetnji, konkretne mjere i njihova implementacija su sporije nego što bi se željelo. Jedna od primarnih prepreka je nedostatak adekvatne infrastrukture za upravljanje otpadnim vodama. Iako su neki projekti započeti, mnogo je mjesta gdje se otpadne vode ispuštaju nepročišćene u vodotoke, što direktno utječe na kvalitetu mora. Potrebne su značajne investicije u modernizaciju postojećih postrojenja i izgradnju novih, kako bi se osiguralo da otpadne vode budu pravilno tretirane prije ispuštanja. Zakonodavni okvir također zahtijeva poboljšanje. Iako postoje zakoni koji se odnose na zaštitu okoliša, njihova provedba često nije adekvatna. Čini se da postoji manjak političke volje da se rigoroznije provode propisi, a nedovoljna koordinacija među različitim institucijama dodatno otežava situaciju. Potrebno je uspostaviti jasnije smjernice i jače mehanizme kontrole kako bi se osiguralo da se svi subjekti pridržavaju ekoloških normi. Suradnja s međunarodnim organizacijama i susjednim zemljama također je ključna za uspješnu zaštitu mora. Iako postoje neki oblici suradnje, često nedostaje koordinacija u provođenju zajedničkih projekata. Regionalni pristupi, poput zajedničkih akcija za čišćenje mora ili razmjene najboljih praksi, mogli bi donijeti značajne koristi, no potrebno je više truda i zajedničkog djelovanja. Kao rezultat svega ovoga, iako se na političkoj razini prepoznaju važnost i hitnost zaštite mora, konkretni rezultati i pomaci na terenu ostaju skromni. Žitelji, nevladine organizacije i ekološki aktivisti često se suočavaju s frustracijom zbog sporosti administrativnih procesa i nedostatka transparentnosti. Osnaživanje lokalnih zajednica i njihovo uključivanje u procese donošenja odluka moglo bi donijeti svježinu i dodatni poticaj za akciju. U konačnici, potrebna su značajnija ulaganja, jači zakonski okvir i veća suradnja kako bi Bosna i Hercegovina bila u mogućnosti učinkovito reagirati na izazove zaštite Jadranskog mora i obale, osiguravajući tako održivu budućnost za svoje prirodne resurse i zajednice, zaključuje Kreševljaković.
