Jučer je održana treća sjednica Gradskog vijeća Mostara u novom sazivu. Između ostalog na dnevnom redu bio je program rada Gradskog vijeća Mostara, Nacrt proračuna Mostara za 2021. godinu te imenovanje Radmile Komadine (HDZ) za Glavnu savjetnicu Grada Mostara, što je izazvalo poprilično veliko zanimanje javnosti nakon što je Komisija za izbor i imenovanja odbila njeno imenovanje.
Komadina nastavila mandat
Predsjednik GV Mostara Salem Marić i gradonačelnik Mostara Mario Kordić na konferenciji za tisak koja je održana u stanci treće sjednice GV govorili su o imenovanju glavne savjetnice. Marić se osvrnuo na pisanja da je ista odbijena na Povjerenstvu za izbor i imenovanja. On smatra da to nije bitno, a na početku sjednice je kazao da to nije uopće trebalo biti ni objavljeno.
- Riječ je o nesporazumu ili nepoznavanju stvari. Obaveza komisije za izbor i imenovanje je samo da pregleda materijale koji idu na sjednicu i kažu da li su u suglasnosti. Ne odlučuju oni, već Vijeće. Mora proći prethodno komisiju za izbor i imenovanje. Nikakva njihova odluka niti se očekuje niti se traži. Mogu iznijeti svoje mišljenje, a predudara za glavnog savjetnika se zna, ona je statutom propisana. Gradonačelnik predlaže uz konzultaciju s klubom iz kojeg dolazi i uz suglasnost Vijeća -  izjavio je Marić. Na istu temu govorio je i Kordić.
- Glavni savjetnik Grada Mostara se bira iz reda trećeg naroda. Ukoliko je gradonačelnik, kao što je u ovom slučaju Hrvat, predsjednik Gradskog Vijeća Bošnjak, onda se savjetnik bira iz srpskog reda. Vi znate da mi imamo u klubu Srba četiri vijećnika i od ta četiri vijećnika se bira glavni savjetnik Grada Mostara. Moj prijedlog je da to bude Radmila Komadina. Klub vijećnika srpskog naroda se slaže s tim prijedlogom i idemo u redovitu proceduru - kazao je Kordić.
SDP, HRS i Naša stranka se ne slažu s tim, te su njihovi vijećnici bili protiv njezina imenovanja jer smatraju da u prethodnim mandatima nije radila dobro. Radmila Komadina je tako izabrana za svoju staru poziciju na kojoj se nalazi još od 2006. godine sa 24 glasa iz reda HDZ-a, Koalicije za Mostar i SNSD-a.
Rupa u proračunu
Gradonačelnik Mostara Mario Kordić je govoreći o proračunu rekao kako u njemu postoji poprilična 'rupa'  zbog epidemije koronavirusa.
- Međutim, osobno sam zadovoljan. Imamo dosta projekata iz prošle godine koji su preneseni i nisu odrađeni, tako da ćemo imati popriličan iznos za projekte koji su građanima jako bitni, a od životne važnosti su - istaknuo je Kordić. Dodao je kako je zajedno s predsjednikom Gradskoga vijeća u pregovorima s elektroprivredama da se pokrpa ta proračunska rupa koja iznosi oko 5 milijuna maraka.
- Predsjednik i ja komuniciramo s elektroprivredama, da probamo to pokrpati, i na dobrom smo tragu. Optimističan sam jer smo uspjeli čak i u nacrt staviti i neke socijalne mjere koje ćemo iskomunicirati s vijećnicima -  kazao je Kordić, dodajući kako bi svima bilo draže da ima više novca u proračunu.
Po njegovim riječima, riječ je oko 89 milijuna maraka od čega je puno prenesenih sredstava.
Grad Mostar će organizirati javnu raspravu o Nacrtu proračunu koja će trajati do 31. 3. ove godine do kada je potrebno dostaviti prijedlog za Proračun Grada Mostara.

Zahtjev za osnivanjem 'srpske' institucije u Mostaru
Zamjenik predsjednika Gradskog vijeća Mostara Velibor Milivojević (SNSD) zatražio je na jučerašnjoj sjednici Gradskog vijeća Mostara da se u plan rada Gradskog vijeća u ovoj godini uvrsti Odluka o osnivanju institucije od značaja za očuvanje i razvoj kulturnog identiteta srpske zajednice u gradu Mostaru.
Arman Zalihić iz SDP-a zatražio je skidanje ove odluke, jer je smatra kontraproduktivnom.
- Smatram da je ova odluka kontraproduktivna i usmjerena protiv građana. Treba ukidati nacionalne predznake kulturnih institucija i one moraju biti dostupne svih građanima što sada nisu, pa i građanima srpske nacionalnosti. Kada Milivojević predloži  vraćanje imena Alekse Šantića Gimnaziji Mostar, vraćanje imena Svetozara Ćorovića osnovnoj školi na Šehovini, ukidanje imena ulica  koje nose imena zvaničnika NDH ja ću ga podržati. Stvaranje novih nacionalnih institucija vodi novoj dezintegraciji grada. Još samo fali da Narodno pozorište nazovemo bošnjačko. Protiv sam i tražim da se ova točka skine s dnevnog reda -  kazao je Zalihić.
On je naveo da su Srbi donijeli najveći doprinos u kulturnom razvoju Mostara, ali da su Šantić, Ćorović i svi drugi kulturno naslijeđe Mostara i trebaju biti vraćeni i u Narodno pozorište i u ”Kosaču” i sve druge kulturne institucije, a da osnivanje srpske kulturne institucije nije put.
- Ovim se betoniraju nacionalne priče, onda nećemo imati kulturu Mostara, već bošnjačku srpsku i hrvatsku kulturu - naveo je.