Kao virtualna ljubav: Voli istočnog Putina, ali živi od zapadnih 'zelembaća'
Piše: V.S.Herceg
Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik i predsjednik vladajućeg SNSD-a za sutra je najavio posjet Moskvi i sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Tijekom ovog, trećeg sastanka s Putinom od početka ruske agresije na Ukrajinu, Dodik će Putinu predati i orden RS-a na ogrlici koji mu je dodijelio 8. siječnja povodom Dana RS-a. Ovo odličje, najviše odličje RS-a, kako je tada istaknuto, Putinu je dodijeljeno za "patriotsku brigu i ljubav prema RS-u".
„Doprinos ekonomskom, društvenom i gospodarskom razvoju“
"Putin je zaslužan za razvijanje i učvršćivanje suradnje i političkih i prijateljskih odnosa RS-a i Rusije. Ima zasluga na polju javnih djelatnosti kojima se doprinosi sveukupnom i obostranom političkom, ekonomskom, društvenom i gospodarskom rastu i razvoju", rekao je Dodik u Banja Luci na svečanosti dodjele ovog odličja obrazlažući ovu odluku.
Orden na ogrlici se dodjeljuje šefovima stranih država, najistaknutijim osobama za izvanredan rad i zasluge, kao i osobama i institucijama za značajan doprinos u stvaranju RS-a. Tada je navedeno kako će Putinu odličje biti uručeno prilikom prvog susreta Dodika i njega. I taj susret je sutra.
Dodik, kao predsjednik Vlade RS-a ima pravo dodjeljivati odličje kome želi, no nema pravo obmanjivati niti javnost, a niti svoje birače koji, mnogi od njih, njegove riječi uzimaju zdravo za gotovo. Pitanje je kakvom „ekonomskom, društvenom i gospodarskom rastu i razvoju“ govori Dodik kada je riječ o doprinosu ruskog predsjednika.
Što se tiče "ljubavi i patriotskoj brizi", odličje je Putin trebao dati Dodiku koji blokira uvođenje sankcija Rusiji zbog agresije na Ukrajinu, kao i svaki vid kritike, dok istodobno prekida sve odnose s američkim i britanskim predstavnicima u BiH, dok o retorici prema visokom predstavniku i ne treba govoriti.
„Svježi povjetarac s Balkana“ sve može zahvaliti Zapadu
S druge strane, ruske investicije u RS-u, ponajviše u naftnu industriju doživljavaju goleme gubitke i debakl, a cjelokupna ekonomija RS-a okrenuta je prema Zapadu. Zapad je bio presudan i za potpisivanje Daytonskog sporazuma kada se valorizirala i "pečatirala" i Republika Srpska, ratom i osvajanjem postignut teritorija, entitet koji se zove "Srpska" u državi tri konstitutivna naroda.
I sam Dodik svoj politički uzlet može zahvaliti jedino i prvenstveno Zapadu koji ga je prozvao "osvježavajućim povjetarcem s Balkana", kako ga je svojedobno nazvala tadašnja američka državna tajnica Madeleine Albright.
Dok je ovo područje politike koje je podložno iscrpnijim analizama, za analizu o gospodarskom utjecaju Rusije u RS ne treba se biti poseban ekonomski analitičar. Dovoljno je samo pogledati statistiku kako bi se zaključilo da je ekonomija RS-a isključivo okrenuta Zapadu. No orden RS-a, kako je to odlučio Dodik, dobiva Putin.
Rusija zemlja partner tek na 17. mjestu
Podaci Gospodarske komore RS-a, gdje su istaknuti podatci u periodu od 2014. do 2018. godine, pokazuju da je najznačajnije izvozno tržište za Republiku Srpsku tržište EU-a, na koje je, primjerice, u 2018. godini iz tog entiteta izvezeno robe u vrijednosti od 2,74 milijardi KM ili 73% ukupnog izvoza, a uvoz sa ovog tržišta u RS čini 50,7% od ukupnog uvoza RS. Ova trgovinska razmjena stalno raste. U kratkom rezimeu vanjskotrgovinske razmjene, u ovom kontekstu nema Rusije.
I na popisu najvažnijih zemalja-partnera (Gospodarska komora RS-a za period siječanj-rujan 2019.) u prvih deset također nema Rusije: prednjači susjedna Srbija, potom Italija, a Njemačka je treći po važnosti gospodarski partner RS-a. Slijedi Slovenija i Hrvatska, potom Austrija, Kina, Mađarska, Francuska, Poljska, Nizozemska, Crna Gora, Švicarska, Turska, Slovačka i Češka. Rusija je na 17. mjestu s obimu robne razmjene skoro u razini Sjeverne Makedonije, koja slijedi odmah nakon Rusije. SAD na 19. mjestu, potom Rumunjska na 20. itd.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, Ruska Federacija nije među prvih deset zemalja-partnera robne razmjene s BiH. Kada je u pitanju izvoz (uzima se u obzir 2021. godina kada na snazi nisu bile sankcije za Rusiju zbog agresije na Ukrajinu), to su Njemačka, Hrvatska, Srbija, Italija, Austrija, Slovenija, Crna Gora, Turska, Nizozemska i Švicarska.
Kada je u pitanju uvoz, prednjače dvije zemlje susjede Hrvatska na prvom mjestu, potom Srbija. Slijede Njemačka, Italija, Slovenija, Austrija, Turska, Mađarska, Nizozemska i Švicarska.
Također, prema podacima Vanjsko trgovinske komore BiH, u 2021. godini izvoz u EU iz BiH iznosio 10,3 milijardi KM, dok je vrijednost izvoza u Rusiju iznosila tek nešto više od 107 milijuna KM maraka. S druge strane, 2021. iz Rusije u BiH uvezlo se 277,460 milijuna KM roba.
S 2021. godinom, ukupne izravne investicije iz Ruske Federacije u BiH iznosile su oko 234 milijuna eura, a prema podacima Agencije za unaprjeđenje stranih investicija ruska ulaganja čine tek 2,8% ukupnih izravnih stranih investicija u BiH, a čiji je iznos viši od 16 milijardi KM.
Na koncu, za podsjetiti je kako su u ožujku, kada je Dodik objavio prekid suradnje s američkim veleposlanstvom u BiH, iz tog veleposlanstva naglasili da su SAD u RS financirali projekte u vrijednosti 11 milijuna dolara. „SAD su od 1995. u BiH uložile više od dvije milijarde dolara, od čega je 638 milijuna dolara, oko jedne trećine, u Republiku Srpsku", naveli su iz američkog veleposlanstva. Na ovo je Dodik šeretski, na razini dripca, a ne diplomate i lidera, uzvratio da "saberu i štetu koju su nanijeli RS-u".
"Bili bismo im zahvalniji da nisu donirali ni dolar, a da su se politički korektno ponašali u BiH", napisao je Dodik na Twitteru, navevši kako su "samo za imovinu RS-a, koju sada pokušavaju da otmu, date desetine tisuća života". A samo nekoliko dana prije toga Dodik je uručivao ključeve stanova za izbjegle i raseljene, u čiju je izgradnju i Vlada SAD bila donator sa 24 milijuna eura. Ekonomski rezultati demantiraju Dodika, aliorden „goes to“ Putin.