Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik kazao je da će predstavnici njegove stranke podržati smjenu ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića, ako predlože, ne precizirajući tko bi to trebao predložiti. Tako se iz dana u dan produžava i produbljuje politička kriza. A i dosad smo imali brojne: od blokiranja procesa zbog političke trgovine, do najnovijeg narušavanja ustavnog poretka zemlje. Upravo to je razlog što smo od zemlje koja je prednjačila na europskom putu, sada daleko iza svih, navodi BHRT.

Aktualna politička situacija uz institucionalne blokade koje ometaju provođenje neophodnih reformi dodatno bi mogla usporiti ionako trom europski put Bosne i Hercegovine. 

"Ako ne ispunimo svoje obaveze ta dva zakona koji moraju proći još procedure i odabir glavnog pregovarača bojim se da bi se mogla priča o Europskoj uniji trajno završiti u vremenu kada Bosna i Hercegovina ima veliku priliku", izjavio je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković.

O novoj većini koja bi navodno imala konsenzus oko europskih zakona još uvijek se pregovara. U međuvremenu pojedine europske zemlje uvode sankcije predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, lideru stranke bez koje još uvijek zakoni ne mogu proći parlamentarne procedure. Krajnje je vrijeme, upozoravaju ministri zemalja EU, koji su proteklih dana boravili u Bosni i Hercegovini da se djeluje protiv blokada.

"Tokom zadnje tri godine nekako zemlja stalno čeka da se nešto desi i zaista je krajnje vrijeme da se djeluje protiv ovih blokada. Mnoge zemlje u regiji napreduju, Crna Gora, počinjemo sa pregovorima sa Ukrajinom i Moldavijom i upravo zbog toga je ovaj trenutak kada moramo da vidimo napredak u Bosni i Hercegovini zbog toga što postoji određena dinamika", poručila je Ana Lirman, ministrica za Europu i klimu SR Njemačke.

Političke krize koje se samo nižu neminovno se reflektuju i na europski put. Ono što je vidljivo i golim okom je da su vrata Europske unije odškrinuta ali ih sami sebi zatvaramo.

"Europski put BiH je neposredno povezan sa krizom jer se u situaciji kada imate ovakvu političku i sigurnosnu krizu, institucionalnu umjesto europskim putem, brojnim poglavljima koje treba pripremiti u pregovorima sa EU, donošenje novih zakona, mi vidimo da su institucije paralizirane, ne funkcioniraju", ocjenjuje Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije.

Bosna i Hercegovina je ostala jedina država u regiji koja još nije usvojila reformsku agendu zbog čega je pod upitnikom više od milijardu eura europskih sredstava iz Plana rasta.

"Vidjeli smo zapravo da od dobijanja kandidatskog statusa nešto malo zakona što je usvojeno usvojeno je na mišiće i uz svesrdnu podršku iz Brisela. Međutim, čini mi se da ova sadašnja situacija dođe političkim akterima kao jedan alibi i izgovor jer oni zaista nisu istinski zainteresirani da Bosna i Hercegovina postane član EU", smatra politička analitičarka Tanja Topić.

"Mi smo jedina zemlja na Zapadnom Balkanu koja više ne povlači sredstva od Europske unije. Ne sudjelujemo u njihovoj raspodjeli, ne sudjelujemo u nikakvim ozbiljnim razgovorima o pridruživanju EU. Umjesto da iskoristimo ovu priliku i da mi pokažemo sad da smo spremni za EU više 100% nego što smo do sad bili kako bismo ušli u taj nekakav posljednji vagon tog nekog posljednjeg voza prema EU", kaže analitičar Almir Terzić.

Hoće li Bosna i Hercegovina končano odlučno ući u možda posljednji voz prema EU, zavisi od nas samih. Ali ne građana, koji prema brojnim istraživanjima velikom većinom svoju budućnost vide i žele u EU, već od volje i želje političara da nas tamo i dovezu.