Kina nema sposobnost potpune invazije na Tajvan jer nema opremu potrebnu za to, ali intenzivno radi na naprednom novom oružju i ima druge opcije na raspolaganju za prijetnje tom otokuNaprimjer, Kina se u svojim nastojanjima koristi potezima poput inspekcije stranih teretnih brodova, reklo je tajvansko ministarstvo obrane.

Kina na demokratski uređen Tajvan gleda kao na svoj teritorij. U posljednjih pet godina pojačala je vojni i politički pritisak da bi potvrdila svoje argumente, što Taipei oštro odbacuje.

Nikada nisu potpisali primirje ni mirovni ugovor
Kina se nikada nije odrekla upotrebe sile da bi stavila Tajvan pod svoju kontrolu. Vlada poražene Republike Kine pobjegla je na Tajvan 1949., nakon što je izgubila građanski rat s komunistima Mao Ce Tunga, a nikakav mirovni ugovor ili primirje kasnije nisu potpisani.

U godišnjoj procjeni prijetnje Kine poslanoj zakonodavcima, čiju je kopiju pregledao Reuters, tajvansko ministarstvo obrane reklo je da Peking nastavlja usavršavati vještine poput zajedničkih zapovjednih operacija.

'Međutim korištenje taktika i strategija protiv Tajvana još uvijek je ograničeno prirodnim zemljopisnim okruženjem Tajvanskog tjesnaca te nedostatnom opremom za iskrcavanje i logističkim mogućnostima', navodi se. Kina 'još ne posjeduje u potpunost formalne borbene sposobnosti za sveobuhvatnu invaziju na Tajvan'.

Kina ubrzano proizvodi moderno oružje
Ali Kina ubrzava razvoj niza novog oružja, kao što su bombarder H-20 i hipersonične rakete. Osim toga, povećava broj nuklearnih bojevih glava i isprobava nove vojne taktike, priopćilo je ministarstvo.

U izvješću se navodi da su u svibnju brodovi kineske obalne straže prvi put poslani na vježbe presretanja i inspekcije uz istočnu obalu.

Za Peking je cilj tih vježbi bio trenirati prekid komunikacije s vanjskim svijetom i blokirati Tajvan, a osim otvorenog sukoba, ukrcaj na strane teretne brodove još je jedna opcija koju bi Kinezi mogli poduzeti. Naime vode oko Tajvana, uključujući Tajvanski tjesnac, prometni su međunarodni plovidbeni pravci.

Na redovnom brifingu za novinare u Pekingu u četvrtak, kinesko ministarstvo obrane reklo je da sve dok tajvanska vladajuća Demokratska progresivna stranka 'ulaže napore u neovisnost Tajvana, neće biti mira'. 'Što više provociraju, brže će nestati', rekao je glasnogovornik Wu Qian novinarima.

I Tajvan se sad naoružava
Predložena obrambena potrošnja Tajvana porast će brže od očekivanog gospodarskog rasta sljedeće godine jer Taipei proizvodi više projektila, podmornica i drugog oružja kako bi odvratio Kinu.

Predsjednik Lai Ching-te, kojeg Kina naziva 'separatistom', više je puta ponudio pregovore s Pekingom, ali je odbijen. Kaže da samo narod Tajvana može odlučiti o svojoj budućnosti. 'Mir postignut snagom je pravi mir', rekao je Lai časnicima u ministarstvu obrane u petak.

'Nastavit ćemo poboljšavati naše sposobnosti samoobrane i pokazivati svijetu da smo ujedinjeni kao nacija i odlučni zaštititi svoju zemlju', rekao je Lai.