Piše: V.S.Herceg

Čak 34 političke stranke i osam neovisnih kandidata boriti će se za glasove Mostaraca na izborima 20. prosinca ove godine. Mostar je razlog i za  koalicije nepomirljivih političkih oponenata kao što su SDA i SBB-a, ali i test snage političkih stranaka i naklonosti birača koje na izbore idu samostalno.

Tko s kime

Stranka demokratske akcije (SDA), Savez za bolju budućnost (SBB), Demokratska fronta (DF), Stranka za BiH (SBiH) i Bosanskohercegovačka patriotska stranka (BPS) u Mostaru su potpisali ‘Koaliciju za Mostar 2020’ koja podrazumijeva zajednički izlazak na izbore za Gradsko vijeće najvećeg hercegovačkog grada. U ime SDA Platformu je potpisao Denis Zvizdić, SBB-a Edita Đapo, DF-a Ahmed Džubur, ispred SBiH Amer Jerlagić i BPS-a Muharem Fišo. Ponovno vrlo loši odnosi i međustranačke optužbe na relaciji SDA-SBB, čini se da su, kada je riječ o Mostaru, u drugom planu.

Zanimljivo je da je baš zbog Mostara raspušten Gradski odbor DF-a koji je, suprotno Županijskom, smatrao da se u koaliciju sa SDA nije trebalo ići.

Također, potpise na dokument stavili su i predsjednici gradskih odbora ovih pet stranaka, a najavljen je i zajednički kandidat za gradonačelnika Mostara i ovim su najave ‘probosanske’ koalicije u najznačajnijem hercegovačkom gradu, Mostaru, postale službene.

Koaliciju za Mostar prvi su 'pečatirali' predsjednici Naše stranke i SDP-a BiH, Predrag Kojović i Nermin Nikšić, a najavljena je i koalicija pet stranaka nazvana 'Mostar – moj dom': HSP-a Nikole Raguža, HSP BiH Stanka Primorca i Hrast-a HKDU Pere Barbarića.

Iako su postojali dogovori i naznake da će ovu koaliciju činiti i HDU Mire Grabovca Titana i HSP Ante Starčevića predsjednika Miljana Nakića to se nije dogodilo.Te stranke, kao i HKDU Ivana Muse također idu samostalno na izbore.

HDZ BiH ide samostalno kao i HDZ 1990 i Hrvatska republikanska stranka (HRS).

Na potpisivanje koalicije svoje središnjice pozvali su i mostarski odbori SNSD-a i SDS-a, a službeni dio još se čeka. Ovaj poziv Srba iz Mostara prema Banja Luci znak je i aktivnijeg, samostalnijeg političkog djelovanja u Mostaru jer su upravo Srbi u Mostaru niz godina bili "dobar materijal" za potkusurivanje vladajućim strankama za ispunjenje nacionalne kvote te tako i značajne frustracije političkim nebivstvovanjem.

Nestao NSRZB, nekada druga stranka u Mostaru

Posljednji izbori u Mostaru održani su 2008. godine, a novi su zakazani za 20. prosinca ove godine i već sada je jasno da, nakon toliko godina skoro potpunog izostanka političkog života u gradu na Neretvi, vlada veliko zanimanje za 35 vijećničkih stolica u Gradskom vijeću Mostara od kojih će jedan biti izabran za novog gradonačelnika. SDA sa strankama koalicije već je najavila da pretendira za prvog čovjeka Mostara, a to isto očekuju i u HDZ-u BiH.

Međutim, u 'igri' su "neki novi klinci" i pitanje je koliko će oni utjecati kako na sam izbor gradonačelnika, tako i na sveukupnu budućnost donošenja odluka u Gradskom vijeću Mostara - podsjetimo na izbore izlazi čak osam neovisnih kandidata, čija imena i aktivizam nikako nisu nepoznanica Mostarcima.

Konačan cilj, izbor prvog čovjeka Mostara, mostarske vijećnike opet će prisiliti na blokovsku podjelu i „zbijanje redova“ na "bošnjačke" i "hrvatske", a pravo čudo bi bio izbor gradonačelnika ili gradonačelnice kao nestranačke osobe koji bi već u prvom krugu imao potporu dvije trećine izabranih vijećnika. Ipak, i laiku je jasno da bi neovisni mogli biti jezičak na vagi pri konačnom izboru gradonačelnika – uostalom svjedoci smo da upravo „mali“ često presuđuju u „igri“ velikih.

No, pregled ovjerenih političkih stranaka i neovisnih kandidata ovaj put su pokazali puno toga. Naime, ovih izbora u Mostaru nema Narodne stranke Radom za boljitak Jerka Ivankovića Lijanovića koji je prošlih izbora, 2008. godine, u GV Mostara osvojio 7 vijećničkih mandata, isto koliko i favorit, HDZ BiH. NSRB i HDZ BiH su dijelili drugo mjesto po jačini u Mostaru 2008. godine, nakon prve SDA sa 12 osvojenih mandata, što se iz današnje perspektive čini nevjerojatnim. No, ova stranka nije nestala samo u Mostaru, nego je nestala i s političke scene u BiH uopće nakon što su njeni utemeljitelji, Ivanković-Lijanovići, našli pred nekoliko optužnica za kriminalne radnje, a predsjednik stranke Jerko Ivanković Lijanović pred kaznom zatvora.

Ali, u Mostaru po prvi put na izbore ide DF Željka Komšića, osnovan 2013. godine i to u sklopu slijepe i mnogima vrlo čudne koalicije sa SDA-om, ali i Platforma za progres Mirsada Hadžikadića, bivšeg kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, Pokret Most 21 Amira Reke itd.

Zanimljivo je da za Gradsko vijeće Mostara listu ima i stranka s personaliziranim imenom drugog hercegovačkog grada, Čapljine - i to Čapljinska neovisna stranka – Čapljina u srcu.

Prema pregledu ovjerenih političkih stranaka i neovisnih kandidata za lokalne izbore u Gradu Mostaru Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, na izbore izlazi čak 34 stranke sa svojim listama i osam neovisnih kandidata/kandidatkinja koji će tražiti povjerenje Mostaraca i to su:

1. BPS Sefer Halilović

2. Stranka za BiH

3. HKDU-BiH

4. SDP BiH

5. Hrvatska stranka prava BiH

6. SDS

7. HDZ BiH

8. BOSS – Bosanska stranka MirnesAjanović

9. SDA

10. LDS BiH

11. SNSD – Milorad Dodik

12. HDU BiH

13. HSP BiH

14. HDZ 1990

15. Naša stranka

16. A-SDA

17. HSP dr. Ante Starčević

18. SBB

19. HSS Stjepana Radića

20. DF

21. Prva stranka

22. HRS

23. Hrvatski savez HKDU-HRAST

24. Liberalna stranka BiH

25. Savez Stari Grad

26. Čapljinska neovisna stranka – Čapljina u srcu

27. Prva mostarska partija

28. Pokret most 21

29. Narod i pravda

30. Platforma za progres

31. Savez mladih snaga

32. Lijevo krilo

33. Nezavisna bosanskohercegovačka lista

34. Nezavisna lista Doboj-SevlidHurtić

Neovisni kandidati:

1. Husein Oručević

2. Maja Popovac Roso

3. Marin Bago

4. Amela Kreso

5. Lamija Karadža

6. Anida Maksumić

7. Damir Kljajo i

8. Osman Repeša