Koja razina demokracije je najbolja za BiH – mandati pojedincima ili strankama?
Piše: Dragan Bradvica
dragan@dnevni-list.ba
Gotovo da i nema političke stranke, međunarodnih institucija, predstavnika civilnog sektora ali i šire javnosti koji ne zagovaraju promjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
Naravno, razlike su u tome što bi se trebalo mijenjati i upravo zbog toga već godinama nema gotovo nikakvog napretka po tom pitanju. Jedno od pitanja koje se naročito potegnulo nakon općih izbora 2018. godine jeste pitanje tzv. preletača (u javnosti često nazivali kao žetončići, papci…).
Konkretnije, pojedinci izađu na izbore na listi jedne stranke ili koalicije, a nakon toga iste napusti i odu na sasvim suprotnu stranku ili koaliciju protiv koje su glasali žitelji koji su tom pojedincu dali svoj glas. Ne treba posebno niti naglašavati koliki je to prostor za političku korupciju i raznorazne makinacije. Naravno, na taj način se otvara i prostor da se pravi vlast dijametralno suprotna onome što su birači izabrali.
S druge pak strane, međunarodni demokratski standard jeste da su liste otvorene, da žitelji mogu glasati za bilo koju osobu s liste i na taj način je poslati u parlamente, skupštine ili vijeća te da mandat pripada pojedincu. Međutim, je li naša zemlja dosegnula tu razinu demokracije i političke kulture da to može iznijeti na leđima?
Brojni preleti u ovom mandatu
Sve više i više najjačih političkih organizacija u BiH jasno i glasno zagovara da jedna od izmjena Izbornog zakona BiH ide upravo u smjeru da mandati pripadaju strankama.
Tako lider SNSD-a Milorad Dodik već dulje vrijeme se zalaže upravo za ovakvo rješenje, ali i neke druge stranke iz Republike Srpske. Na posljednjem sastanku predstavnika SNSD-a i HDZ-a BiH za isti princip jasno se založio i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.
rlo glasan je i čelnik DNS-a Nenad Nešić koji smatra da bi se na taj način spriječile brojne anomalije koje su izražene posebno posljednjih godina.
On tvrdi kako je u Narodnoj skupštini RS-a čak 27 zastupnika prešlo u drugu stranku te su formirani klubovi od stranaka koje uopće nisu sudjelovale na izborima.Ukoliko znamo da NS RS ukupno broji 83 zastupnika jasno je koliko se na ovaj način može promijeniti izborna volja birača.
Kada u pitanju Parlament FBiH tu je situacija nešto bolja jer je od ukupno 98 zastupnika njih desetak promijenilo 'stranački dres'. Kada je u pitanju Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH i tu je u ovom mandatu bilo nekoliko takvih slučajeva.
Posebna priča su županijske skupštine, gradska i općinska vijeća gdje je iz mandata u mandat nebrojeno ovakvih slučajeva, a čak se bilježe slučajevi da ista osoba u jednom četverogodišnjem mandatu po nekoliko puta mijenja stranke i stranačke klubove.
Razina demokracije u BiH
Nesporno je kako su otvorene liste i to da mandat pripada pojedincima visoki demokratski standard te kako bi ograničavanje istog bilo veliki korak unazad ukoliko govorimo o demokraciji u BiH. Trenutno svaki birač može na listama zaokružiti bilo koga i na taj način izabrati osobe za koje vjeruju da će ih najbolje zastupati.
Nadalje, u državama i u kojima su zatvorene liste i gdje birači biraju stranku, i tada mandati pripadaju zastupnicima koji sjednu u parlamentarne klupe. Sada se više nego ikada u BiH povlače pitanja da se stvari mijenjaju na način da i u slučaju ostanka otvorenih listi kada birači izaberu koga god žele ukoliko taj pojedinac tijekom mandata napusti stranku mora vratiti mandat te će ga na poziciji zamijeniti osoba koja je po broju glasova na listi bila iza njega.
Uz ovo, treba kazati kako najveći broj stručnjaka iz ovog područja jasno poručuju kako ne bi bilo dobro rješenje da mandati pripadaju stankama, odnosno da se reducira slobodno izražena volja birača. Smatraju kako je problem preletača stvar samih političkih stanaka i njihovog djelovanja, a ne Izbornog zakona BiH. Isto tako, veliko je pitanje na koji način bi i međunarodne organizacije reagirale ukoliko bi se politički akteri dogovorili da mandati pripadaju strankama.
Nadalje, ukoliko bi mandat pripao strankama to bi još više dalo moći i utjecaja liderima stranaka (ili u najboljem slučaju najvišim organima stranaka) što bi također otvorilo niz drugih promela ukoliko znamo da i trenutno u BiH na sceni imamo liderokraciju koja uništava politiku i društvo.
Prema tome, uz velike političke peripetije oko drugih odredbi koje bi trebao sadržavati novi Izborni zakon BiH i ovo će zasigurno biti predmet daljnjih razgovora, a trenutno je nemoguće prognozirati u kojem će se smjeru kretati stvari.
